{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Omersoftić: Na pomolu nova prevara bh. štediša

A
15.3.2013. u 12:27
0
31
Omersoftić: Na pomolu nova prevara bh. štediša
0
Omersoftić: Na pomolu nova prevara bh. štediša
Foto: Anadolija
Iako je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu još u novembru prošle godine presudio da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje iz vremena bivše Jugoslavije štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan te zemlje, a da je Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan spomenute države, štediše iz Bosne i Hercegovine mogle bi ponovno ostati bez svog novca.
Potvrdila je to za agenciju Anadolija predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić koja je na to upozorila i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i ministra finansija FBiH Antu Krajinu.

Inače, štedišama Ljubljanske banke iz BiH duguje se oko 350 miliona njemačkih maraka (DEM), a štedišama Invest banke oko 120 miliona DEM. Evropski sud za ljudska prava je spomenutom presudom naredio Sloveniji i Srbiji da moraju vratiti deviznu štednju svim štedišama njihovih banaka pod istim uvjetima, kako su tu štednju vratili svojim građanima. Štediše iz BiH očekivale su isplatu novca najkasnije u roku od pola godine od donošenja presude u Strasbourgu.

Stara devizna štednja nije korištena u privatizaciji

Kako je istakla Omersoftić, na sastanku održanom sa premijerom Nikšićem ukazala je na posljedice koje mogu nastati iz razloga što je Federacija BiH dozvolila da se u "presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Ališć, Republika Slovenija i Republika Srbija tretiraju vlasnikom državne imovine u Bosni i Hercegovini''.

Tom prilikom, tvrdi Omersoftić, iz Ministarstva finansija FBiH su potvrdili da je na to pristala Federacija BiH da bi zaštitila, ne znam koje, interese Republike Srpske.

Naime, kako bi izbjegli mogućnost plaćanja milionskih obaveza, Slovenija i Srbija su ustvrdile da je stara devizna štednja korištena u postupku privatizacije u FBiH, te osporavaju pravo naplate potraživanja od tih država.

Omersoftić odlučno negira da je stara devizna štednja korištena u privatizaciji i zato od premijera Nikšića zahtijeva da Vlada FBiH obezbijedi vlasnicima stare devizne štednje Ljubljanske banke dd Ljubljana, Invest banke Beograd dd Beograd i JIK banke dd Beograd potvrdu da "certifikati stare devizne štednje nisu korišteni, niti su mogli biti korišteni u postupku privatizacije u Federaciji BiH".

"Naš je zahtjev bio da Vlada FBiH osigura i eliminira moguće posljedica, koje bi mogle nastupiti u postupku implementacije presude u slučaju 'Ališić' ukoliko se ne zaštite interesi štediša iz FBiH. Za očekivati je bilo da Vlada FBiH traži od agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monike Mijić da podnese žalbu na presudu u slučaju 'Ališić' i da traži da se briše odredba kojom se štedišama, čija su sredstva u postupku privatizacije iskorištena, osporava pravo naplate potraživanja od Slovenije i Srbije", navedeno je u pismu koje je Omersoftić uputila premijeru Nikšiću i ministru Krajini, te podsjeća da je premijer Nikšić zadužio pomoćnika federalnog ministra finansija Samira Bakića da poduzme aktivnosti u tom pravcu.

Najavila je da će Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH već ove sedmice obavijestiti štediše da od Vlade FBiH moraju tražiti potvrdu da devizna sredstva banaka iz Slovenije i Srbije, evidentirana kao privatizacijski certifikat, nisu, niti su mogla biti korištena u postupku privatizacije u FBiH.

"Da sredstva stare devizne štednje nisu mogla biti korištena u privatizaciji u Federaciji BiH potvrđuje i činjenica da su sve devize iz Bosne i Hercegovine prenesene u Narodnu banku Slovenije i Beogradske banke, što je bio bitan dokaz da Evropski sud utvrdi odgovornost Slovenije i Srbije", naglasila je Omersoftić u pismu.

Nadalje, Omersoftić konstatira da Vlada Federacije BiH nije ništa poduzela da bi zaštitila bh. građane.

"Agentica Mijić nije uložila Evropskom sudu žalbu na presudu u slučaju 'Ališić', tako da smo došli u situaciju da svaki štediša Ljubljanske banke, Invest banke i JIK banke mora od Vlade FBiH tražiti i dobiti potvrdu da potraživanja od banke pretvorena po sili zakona u privatizacijski certifikat, koji se donošenjem presude Ustavnog suda u FBiH (broj U 10/00) nije više mogao koristiti za kupovinu državne imovine u postupku privatizacije, nisu korištena, niti su mogla biti korištena u privatizaciji u Federaciji BiH", napominje ona.

FBiH odgovorna za eventualnu štetu

Omersoftić je upozorila Vladu FBiH da će štediše, ukoliko ne udovolji njihovim zahtjevima, od federalnih vlasti tražiti naknadu štete!

"Upozoravam, ukoliko na zahtjev štediše Vlada FBiH u roku od 15 dana ne izda potvrdu da devizna štednja položena kod banke i evidentirana kao privatizacijski certifikat nije korištena, niti je mogla biti korištena, u postupku privatizacije u FBiH, tražićemo da naknadu štete sa zateznom zakonskom kamatom, računajući šest mjeseci od dana pravosnažnosti presude u slučaju 'Ališić', snosi BiH, odnosno Federacija BiH. A pozivom na iste pravne osnove na kojima su zasnovane nove aplikacija Evropskom sudu poslate poslije presude u slučaju 'Suljagić' zbog nezakonito osporene verifikacije potraživanja štedišama domicilnih banaka od strane Komisije za verifikaciju Vlade BiH i odbijanja sudova u FBiH da sude po tužbama štediša", konstatirala je Omersoftić.

Isto tako, navodi kako su i u Vladi FBiH svjesni da je "odgovornost na FBiH, odnosno na Federalnom ministarstvu finansija za svu štetu koju mogu trpjeti štediše iz BiH".

"Napominjem da je po presudi u slučaju 'Ališić' Slovenija dužna obračunati štednju polazeći od iznosa na računu banke na dan 31.12.1990. godine, uvećano za 12 posto za sljedeće dvije godine i obračunatu kamatu u iznosu pet posto na godišnjem nivou na obveznice koje su morale biti isplaćene do 2003. godine, te cjelokupna, tako obračunata potraživanja, odmah isplati", piše Omersoftić.

Ukazuje kako u ovom slučaju nije moglo biti nikakvih interesa RS-a na koje se pozivala Vlada FBiH.

"Činjenica je da je prema evidencijama Narodne banke Bosne i Hercegovine gro štednje inobanaka položen u Federaciji BiH. Kada je u pitanju Ljubljanska banka, na ukupna potraživanja štediša iz BiH u iznosu od oko 250 milion DEM samo 40 miliona DEM odnosi se na štednju iz Republike Srpske", dodala je Omersoftić.

"Pilot-presuda" u slučaju Ališić

Presuda u slučaju Ališić trebala bi biti "pilot-presuda" i primjer za brojne druge slične slučajeve.

Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, koji žive u Njemačkoj, tužili su BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju jer ne mogu doći do svojih ušteđevina, a sljednice nekadašnje Jugoslavije još nisu riješile pitanje stare devizne štednje.

Štediše porijeklom iz BiH u tužbi su posebno istaknuli dugotrajnost vremena u kojemu države-slijednice nisu postigle dogovor o tome kako isplatiti stare devizne štediše te da u pojedinim državama nemaju učinkovitog pravnog lijeka, što smatraju kršenjem temeljnog ljudskog prava na uživanje vlastite imovine.

Sud je utvrdio da je Srbija prekršila član 1. Protokola 1 (zaštita imovine) i član 13. (pravo na efektivan pravni lijek) Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), u vezi sa tužbom gdina Šahdanovića. Nije utvrđeno da su ostale države prekršile član 1. Protokola 1. i član 13 ECHR. Glasanjem šest naprema jedan, sud je utvrdio da je Slovenija prekršila član 1. Protokola 1. i član 13 ECHR u vezi sa tužbama gospodina Ališića i gspodina Sadžaka.

Slučaj se tiče nemogućnosti aplikanata da povrate staru deviznu štednju položenu u dvije banke u današnjoj BiH nakon raspada bivše Jugoslavije. Sud je smatrao primjerenim da provede proceduru pilot-presude, s obzirom da je više od 1.650 aplikacija neriješeno prije ove presude, i to sa više od 8.000 aplikanata.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: