{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Omeragić: Ujed krpelja može izazvati anemiju, trovanje i paralizu

F
8.6.2013. u 09:13
33
8
Omeragić: Ujed krpelja može izazvati anemiju, trovanje i paralizu
33
Omeragić: Ujed krpelja može izazvati anemiju, trovanje i paralizu
Krpelj
Iako su krpelji najbrojniji i najaktivniji u maju i junu, globalne promjene klimatskih uvjeta omogućavaju nesmetan razvoj krpelja u većem dijelu godine što može predstavljati veliku opasnost za ljude i životinje.
Šef Katedre za parazitologiju i invazione bolesti Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Jasmin Omeragić kaže da ujeda krpelja može izazvati mehaničke povrede i anemiju te paralizu i toksikozu uzrokovanu lučenjem toksina u organizam domaćina.

"Indirektne štete su još važnije, prenošenjem drugih uzročnika oboljenja na životinje i čovjeka. Ako se nalaze u krvi domaćina, krpelji sisanjem krvi unose uzročnike oboljenja", kaže on.

Kod nas je najčešća vrsta krpelja tzv. Ixodes ricinus, a pojavljuje se na svim područjima Bosne i Hercegovine.

Omeragić kaže da se kod životinja krpelji najčešće mogu pronaći na glavi, vratu, trbuhu i između nogu. Krpelji se kod čovjeka najčešće zadržavaju na dijelovima tijela gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je koža trbuha, prepona, pazuha, na vratu i iza uha.

Profesor Omeragić preporučuje da se prilikom boravka u prirodi nosi odjeća dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelji se lakše uočavaju), te zatvorena obuća.

"Poželjno je hodati obilježenim stazama, izbjegavati nepotrebno provlačenja kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganja odjevnih predmeta. Povratkom iz prirode treba pažljivo pregledati kompletno tijelo, naročito kod djece", navodi.

Profesor Omeragić ističe da je krpelju potrebno najmanje 12 sati boravka na domaćinu da bi prenio uzročnike oboljenja.

"Važno je krpelja ukloniti što prije, rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Treba ih izvaditi kompletno, skupa s rilom kojim se zabušuju u kožu nizovima sitnih trnića usmjerenih u suprotnom pravcu od mjesta ujeda", ističe on.

Tokom vađenja krpelja ne treba žuriti, ne povlačiti ih naglo, ne smije se tijelo krpelja stiskati i gnječiti.

"Potrebno je uhvatiti krpelja dezinficiranom pincetom, neposredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu) i laganim povlačenjem (rotacijski) izvući krpelja iz kože. Ukoliko u koži ostane rilo, koje se prepoznaje kao sitna tamna tačkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom", kaže on.

Nakon odstranjivanja krpelja mjesto ujeda treba dezinficirati alkoholom i jodom, a ruke i pribor koji se koristio za vađenje treba dobro oprati i dezinficirati. Mjesto ujeda eventualno premazati antibiotskom mašću.

Ako se vadi pravilno, ne treba na krpelja i oko mjesto ujeda nanositi ulje, benzin, lak za nokte i slično jer to kod krpelja može izazvati stres, dublje uvlačenje u kožu i izbacivanje više sline.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: