"Zaprimili smo ovaj podnesak kojim napadate odluku ovog vijeća o vašem pritvoru i omalovažavate Sud BiH i mene. Upozoravam vas da na ovakve podneske Sudsko vijeće više neće reagirati, a vi na naša rješenja možete ulogati žalbe“, kazao je predsjedavajući Sudskog vijeća Zoran Božić, obraćajući se prvooptuženom Kličkoviću.
Odbrana Gojka Kličkovića u nekoliko navrata tražila je od Sudskog vijeća da prvooptuženog puste na slobodu uz jemstvo i mjere zabrane.
Prijedlogu odbrane protivilo se Tužilaštvo BiH zbog mogućeg bijega prvooptuženog, dok je Vijeće krajem maja 2009. godine konstatiralo da je iznos jemstva "nedovoljan“.
Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojić terete se za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom 1992. na području Bosanske Krupe. Svu trojicu Tužilaštvo tereti i za udruženi zločinački poduhvat koji je otpočeo u ljeto 1991. godine.
Ostojić i Drljača se uz mjere zabrane i jemstvo brane sa slobode od jula, odnosno augusta 2008. Kličković je, po međunarodnoj potjernici, uhapšen 2006. godine u Srbiji, a pravosudnim organima BiH izručen je u junu 2007.
Sudsko vijeće je naložilo odbrani Kličkovića da izvrši selekciju pitanja i svjedoka koje su predložili za saslušanje tokom dokaznog postupka te da u narednom periodu glavni i dodatni branioci optuženih moraju prisustvovati ročištima.
"Samo odbrana prvooptuženog želi saslušati 192 svjedoka i veliki broj njih će svjedočiti na iste okolnosti. Predlažemo da izvršite selekciju bitnih i nebitnih svjedoka jer nije u interesu nijednog od optuženih da ovako dugo traje postupak. Ukoliko branioci nisu u mogućnosti da prisustvuju zbog drugih suđenja neka svoj izostanak tako i opravdaju“, istakao je Božić.
Do odluke Vijeća da branioci optuženih prisustvuju svim ročištima došlo je nakon što se Kličković požalio da nije upoznat o dogovorima između Duška Tomića, glavnog, i Hamdije Veladžića, dodatnog branioca.
Na ovom ročištu odbrana prvooptuženog je saslušala Mirsada Suljića i svjedoka čiji se podaci, po nalogu Sudskog vijeća, ne smiju objavljivati, a koji su govorili o učešću manevarske jedinice iz Bihaća u sukobu u Krupi 21. aprila 1992. godine.
Svjedok sa zaštićenim podacima je kazao da je odluku o dolasku manevarske jedinice u Krupu mogao donijeti jedino Zijad Kadić, načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Bihać.
U Krupu je 21. aprila 1992. godine došao svjedok Suljić te je na ulicama zatekao "ljude u policijskim uniformama“.
Suljić je istakao da je grad Krupa tada granatiran te da je veliki broj civila već napustio to područje, dok je određeni broj Bošnjaka koji je tu ostao kasnije zarobljen.
U optužnici stoji da su srpske snage pod "stvarnom kontrolom Gojka Kličkovića“ 21. aprila 1992. godine započele artljerijski i pješadijski napad na stanovništvo Bosanske Krupe, što je za posljedicu imalo smrt najmanje 17 osoba i ranjavanje 14.
Nastavak suđenja zakazan je za sutra, javlja Birn - Justice Report.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
