Predavač na "Sarajevo School of Science and Technology" Adnan Huskić kazao je uoči početka okruglog stola da postoji pritisak na političke stranke u BiH da se nešto učini da se zaobiđe politička blokada koja već duže vrijeme postoji u BiH i koči njen razvoj.
Huskić ističe da su vlasti u BiH "nečinjenjem" na neki način primorale Evropsku uniju (EU) da kroz britansko-njemačku inicijativu izmijeni ono što je do sada bio tehnički uvjet za prijem u EU i da učini neke političke ustupke BiH.
"U tom pogledu, imamo razloga da budemo blago optimistični o pitanju toga šta se može uraditi. Nisam siguran da nove vlasti shvataju dubinu problema u BiH, jer kad zaobiđemo naše političke probleme, otvara se serija problema tehničke i stručne osposobljenosti vlasti u BiH da dalje vode proces", smatra Huskić.
Također je istakao pitanje u kojoj mjeri su tranzicijske i političke elite BiH spremne da omoguće BiH da u procesu pridruženja EU postane pravna država.
Darko Brkan iz Udruženja građana (UG) "Zašto ne" smatra da vlasti BiH trebaju riješiti tri glavna problema "da bi uopšte mogle očekivati da im mandat potraje naredne četiri godine".
Prvi ključni problem, kaže, je kako pokazati građanima BiH da će nova vlast raditi dijametralno od dosadašnjih vlasti, a to podrazumijeva potpunu otvorenost prema civilnom društvu, građanima, promjenu u kontekstu načina borbe protiv korupcije te korištenja privilegija koje vlasti imaju.
Kao drugi ključni problem naveo je odgovor vlasti BiH na britansko-njemačku inicijativu, odnosno pokretanje socijalnih i ekonomskih reformi "koje će u početku biti bolne, ali koje vlasti u BiH trebaju preživjeti da bi mogle da se dalje bave evropskim integracijama".
Treći izazov je kako riješiti probleme koji su bili nagomilani u prethodnom mandatu - kazao je Brkan, dodajući da pod tim podrazumijeva implementaciju presude "Sejdić-Finci", pitanje vojne imovine, itd.
