Okončana dvodevna burna rasprava o Zakonu o ispitivanju porijekla imovine u RS-u

Stranke vladajuće većine kritikovale su zakon kao loše napisan i sa spornim odredbama koje su u koliziji sa Ustavom, ali tvrde da će podržati usvajanje ovog nacrta.

U završnom obraćanju šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica, kao ovlašteni predlagač zakona u parlamentu RS-a, ponovio je da ne vidi razlog za protivljenje SNSD-a donošenju ovog zakona, koji se u daljoj fazi može doraditi.

-Ovo nije konačno rješenje, a SDS će ga dorađivati, najavio je Govedarica i dodao da se nada će stručna rasprava donijeti kvalitetan iskorak, ali da sumnja da će se do toga doći, imajući u vidu proteklu dvodnevnu diskusiju.

Zakon se odnosi na imovinu stečenu poslije 1.aprila 1992.godine, od kada više nije mogao da vrijedi zakon o ispitivanju imovine, koji je postojao u nekadašnjoj Jugoslaviji i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM, na dan sticanja imovine.

-Zakon o ispitivanju porijekla imovine u RS-u odnosi se, prije svega, na zvaničnike, sve nosioce političkih funkcija, bez obzira na kojem su nivou vlasti, a koji su te funkcije vršili od 1.januara 1992.godine. Obuhvata sve funkcionere koji su državljani RS-a, kazao je ranije šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Gavedarica obrazlažući ovaj zakon.

Nadležnost za provođenje zakona odnosi se na Poresku upravu RS-a, koja će formirati posebnu jednicu nadležnu za ova pitanja, a koja će voditi finansijsku istragu radi utvrđivanja porijekla imovine. Istraga se pokreće po službenoj dužnosti, po prijavama građana ili svake godine za sve nosioce najviših državnih i javnih funkcija, koji su dužni da dostave podatke o svojoj imovini, bez obzira na to da li je ona uvećana ili umanjena.