Podaci kojima raspolaže nevladina organizacija Centar za žrtve torture govore da je različitim oblicima mučenja i gaženja ljudskih prava provođenjem torture u našoj zemlji obuhvaćeno oko 200.000 ljudi, što je bila uvjetovano ratnim događajima, a među mnogobrojnim žrtvama proizvela je strašne posljedice.
«Povodom 26. juna, Međunarodnog dana za pomoć žrtvama torture održan je ovaj sastanak kako bi se razgovaralo o pronalaženju načina za unaprjeđenje našega djelovanja s ciljem pomoći ugroženim žrtvama. Jedan od velikih problema s kojim se suočavamo je diskontinuitet financiranja koji nam značajno otežava rad. U našem centru radi 15 zaposlenih, a dosad nam se za pomoć obratilo 1.127 žrtava torture te blizu 3.000 članova porodica», kazala je pored ostalog Dubravka Salčić-Dizdarević, medicinski direktor Centra za žrtve torture.
Prema riječima dr. Abdulaha Kučukalića, koordinatora istraživačkog programa centra, žrtve mučenja trebaju rehabilitaciju, resocijalizaciju i kompenzaciju, a da bi se to ostvarilo potrebni su kvalitetni uvjeti koji uključuju savremene lijekove, adekvatnu zakonsku regulativu, te punu brigu društva kroz određenu potporu i olakšice.
Vijeće ministara BiH je usvojilo inicijalni izvještaj o borbi protiv torture, dok bi fakultativni UN-ov Protokol protiv torture naša zemlja trebala potpisati u septembru ove godine.
Madeleine Rees, šefica misije Visoke komisije za ljudska prava UN-a, je zadovoljna saradnjom svoje organizacije s nevladinim sektorom, s ciljem osiguranja pomoći žrtvama torture da se okrenu normalnom životu, ali da podrška vlasti ovom pitanju mora biti još konkretnija i da organiziraniji pristup može dovesti do boljih rezultata.
Prema podacima kojima ona raspolaže, oko 20% ljudi u BiH je izloženo PTSP-u (posttraumatski stresni poremećaj), što ostavlja posljedice na njihovu djecu i društvo u cjelini.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
