Prema njenim riječima, cilj je okruglog stola bio da se službenici za ljudske resurse firmi i javnih institucija informiraju što mogu učiniti po tom pitanju i koje su zakonske regulative.
Kada je riječ o toj problematici ne govori se samo o dolasku na posao u alkoholiziranom stanju, nego općenito o efektima ovisnosti o alkoholu na radno ponašanje, u smislu problema s kolegama na poslu, smanjenom radnom učinku i slično.
Poslodavac prije nego što svog zaposlenika pošalje na "prisilno" liječenje već tada može izreći neke sankcije u vidu usmenih opomena, posebice nakon rezultata sa sistematskih pregleda i eventualnih testiranja gdje mogu uočiti ko dolazi na posao u alkoholiziranom stanju.
"Razlog današnjeg susreta je bio da se ukaže na ovakve korake koji predstoje onoj konačnoj sankciji kao što je otkaz", kazala je Pandža, naglasivši kako, što se tiče sistematskih pregleda zaposlenika, neke firme uopće ne organiziraju takve preglede, dok neke i koje organiziraju ne daju povratnu informaciju zaposlenicima o rezultatima takvih pregleda i ne upućuju zaposlenika na liječenje bilo čega, a ne samo alkoholizma.
Pandža je navela i par firmi kao pozitivne primjere, kao što su Aluminij, Hering i slične koje svoje zaposlenike redovito šalju na sistematske preglede.
Inače, na osnovu sistematskih pregleda potencijalni problemi s alkoholom mogu se uočiti već prilikom testiranja kod psihologa, analizom jetrenih enzima u krvi, te prema samom fizičkom izgledu ovisnika.
Okrugli stol održan je u organizaciji Podružnice psihologa Hercegovina, koja okuplja psihologe s područja tri kantona.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
