BiH
46

Ograničavanje pristupa informacijama: Cilj je stvaranje medijskog i informativnog mraka u BiH

Piše: E. G.
Foto: F. K./Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Predložene izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH nikako ne vode ka poboljšanju tog zakona i lakšem dobijanju informacije kao javnog dobra, naprotiv, one su za civilno društvo, novinare, nevladin sektor i slično potpuno neprihvatljive.

Transparency International je već zatražio pokretanje redovnih procedura za stvarno unapređenje ovog zakona, a otvoreno pismo povodom toga je upućeno Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini BiH, Ministarstvu sigurnosti, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Instituciji ombudsmena za ljudska prava.

Predložene izmjene Zakona dovode u pitanje pravo na dobijanje informacija, uvode se ograničenja u pristupu informacijama koje se odnose na zaštitu privatnosti i drugih legitimnih privatnih interesa i - što je najgore - ograničava se krucijalni mehanizam Zakona - test javnog interesa, navode u TI-u. Postoji realna zabrinutost da će, budu li usvojene ovakve izmjene, organi vlasti zloupotrebljavati Zakon.

Udruženje BH Novinari danas je u Sarajevu organiziralo javnu debatu o predloženim izmjenama Zakona, kojoj je prisustvovao veliki broj predstavnika nevladinih organizacija i medija.

"Za nas je najproblematičnija promjena duha Zakona, a to je da se informacija, koja je tretirana kao javno dobro i koja mora biti dostupna, bez ograničenja ili sa malim ograničenjem, svim građanima, sada tretira kao vlasništvo javnih službenika. To je za nas problematično sa aspekta stvaranja otvorenog društva u kojem će se razmjenjivati informacije, a sve u cilju boljeg razumijevanja događaja i otvaranja tema kao što su kriminal, korupcija, trošenje javnih sredstava, učinkovitost državnih organa... Mi ćemo insistirati da se odbace sve predložene izmjene i da se ide u harmonizaciju zakona koji postoje u BiH i njihovog poboljšanja u smislu još veće dostupnosti nego je to ranije bilo. Na osnovu tog Zakona smo dobili informaciju da ima više od 700 tužbi za novinare za klevetu, mi to nikada ne bismo saznali da nije bilo Zakona. Ako se usvoje ove izmjene, mi nećemo moći dobiti takve informacije. Ako prođu izmjene ovog Zakona bojim se da će tih tužbi biti i više", kazala je novinarima Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari.

Eldin Karić, šef Antikorupcijske mreže Account, smatra da se ovim izmjenama želi postići to da se javnost zaustavi u svojoj namjeri da dobije informacije od institucija koje upravljaju javnim novcem.

"Mislim da je glavni cilj da se napravi medijski i informativni mrak u BiH, da se pokušava jednostavno dovesti do toga da dobijanje informacija postaje izuzetak i da to pravo postaje privilegija samo za one novinare, medije i građane koji su blizu onima koji raspolažu informacijama", kaže Karić.

Parlamentarna skupština BiH je nedavno čak zabranila predstavnicima Centara civilnih inicijativa da prisustvuju sjednicama, usvajanje jednog ovakvog zakona zasigurno bi napravilo još jedan štiti ispod kojeg vlasti slobodno mogu raditi šta hoće, a da građani o tome ne mogu gotovo ništa saznati.

"Krajnje je vrijeme da građani postave granicu dokle vlasti mogu ići sa ovakvim stvarima. Primjera radi, sada imate situaciju da se u sistemu javnih nabavki 70 posto njih obavlja bez prisustva javnosti, a od 4,5 milijardi godišnje, nekih tri milijarde svake godine ode, a da mi ne znamo kako i da nemamo uvid u to. Napravit će takvu situaciju ako uopće budemo znali koji je danas datum", kazao je Karić.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić-Dragić kaže da je i do sada bilo problema prilikom nastojanja da se dođe do neke informacije.

"Sada kada se krenulo u izmjene Agencija za zaštitu ličnih podataka kaže da bi nam ovo trebalo olakšati na način da se mijenjaju definicije i da se kaže da lični podaci nisu imena i prezimena zaposlenih i da to da nisu javne funkcije, političari i sve ostalo. Međutim, institucija ombudsmena, koja je zadužena za provođenje ovog zakona kaže da će, ukoliko se ove promjene usvoje, doći do situacije da će se sve smatrati ličnim podacima. Čini se da je opet stvar toga kako će se tumačiti zakon. U svakom slučaju, javnost ima pravo znati, građani imaju pravo na informaciju, prije svega o tome kako se troši naš novac", kazala je Radić-Dragić.

Sa današnjeg skupa će nadležnima biti upućeni konkretni zaključci u pogledu izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.