Krišto zahtijeva preispitivanje ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o dopunama zakona o izvršnom postupku u FBiH, a po riječima njenog pravnog zastupnika u raspravi Ante Pekušića iz Zenice, njima su ranije ukinute zakonske obaveze Federaciji BiH, kantonima i općinama da u svojim godišnjim budžetima najmanje pet posto cjelokupne budžetske sume planiraju za isplatu različitih obaveza koje nastaju na osnovu pravomoćnih sudskih presuda.
To mogu biti različite obaveze, vezane za radna prava građana, zdravstveno i socijalno osiguranje, obrazovanje i sl.
Prema sadašnjim propisima, koje Borjana Krišto smatra neustavnim, građanin može biti uskraćen u zaštiti prava pred sudovima.
Ona smatra da se time gubi osnovni preduvjet funkcioniranja sudske vlasti te također osporava što su navedenu odluku, objavljenu u Službenim novinama, potpisali sekretari Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH.
Osim njenog pravnog zastupnika, kao jedna od strana u današnjoj javnoj raspravi u Ustavnom sudu pojavio se Tomo Vidović, predsjednik Zakonodavnopravne komisije u aktuelnom sazivu Predstavničkog doma.
Iz Doma naroda nije došao niko i pored poziva, što je predsjednica Kata Senjak dovela u kontekst odnosa tog parlamentarnog nivoa prema Ustavnom sudu te izjavila: „Ne mogu reći da su aktivni i da nam odgovaraju na upućene zahtjeve“.
U ulozi institucije prijatelja suda, u raspravi je učestvovao i Ezher Kubat iz sektora za pravne poslove Federalnog ministarstva finansija.
Advokat Pekušić je ponovio stavove Borjane Krišto, a Tomo Vidović naveo da je ona kao nekadašnja šefica izvršne vlasti imala mogućnost aktivnog uvida u pripremu osporene zakonske legislative te ukazivanja zakonodavcu na eventualne propuste.
To što su objavljene odluke potpisali sekretari dvaju parlamentarnih domova, Vidović je objasnio poslovničkim mogućnostima tehničke naravi.
„U osnovi, ostajem pri stavu da su odredbe u okviru ustavne nadležnosti dvaju parlamentarnih domova i zaštite javnog interesa“, rekao je.
Na insistiranje potpredsjednice Suda Aleksandre Martinović da Ezher Kubat iz Federalnog ministarstva finansija pojasni stanje nastalo u praksi u Federaciji BiH nakon ukidanja obaveze budžetskog planiranja iznosa od pet posto za izvršavanje sudskih presuda, on je prezentirao podatke od 2006. godine naovamo iz kojih proizilazi da je u federalnom budžetu, mada nije planirano pet posto, svake godine za te obaveze planirano i više novca nego što se na kraju pokazivalo da treba.
Iz toga je Tomo Vidović zaključio da građani, barem što se tiče federalnog budžetskog nivoa, nisu ostali uskraćeni za isplatu prava koje im nastaju iz pravomoćnih presuda, ali je potpredsjednica Martinović primijetila da se zakonodavstvo o izvršnom postupku ne odnosi samo na obaveze federalnog već i kantonalnih te općinskih nivoa vlasti.
Nakon što je Kubat iz Ministarstva finansija rekao da on može dati samo pokazatelje za federalni, a ne i za ostale nivoe, Martinović je slično pitanje postavila i Vidoviću kao predstavniku zakonodavca.
On je također rekao da ne može ponuditi argumente niti potkrijepiti pretpostavke da je na kantonalnim, odnosno općinskim nivoima stanje lošije nego na federalnom, ali da kao poslanik može isposlovati tražene pokazatelje inicijativom Predstavničkog doma.
Sud je, međutim, u petnaestominutnoj pauzi odlučio da mu neće biti potrebna dodatna objašnjenja te je predsjednica Senjak zaključila raspravu rekavši da će sudska odluka u ovom predmetu biti naknadno donesena.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
