Razlog za donošenje ovog zakona jest što zakonski okvir koji uređuje platni promet u Federaciji BiH nije unapređivan od 2001. godine, to jest od prijenosa poslova platnog prometa sa Zavoda za platni promet na komercijalne banke i Centralnu banku BiH (početkom 2001.) i pored prisutnih problema i nedostataka u njegovom funkcioniranju u praksi.
Zato je Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu.
Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su, prema Prijedlogu zakona, banke sa sjedištem u Federaciji BiH, podružnice banaka iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH i drugi subjekti koji obavljaju poslove unutarnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije sukladno ovom zakonu.
Osim njih, Centralna banka BiH obavlja poslove unutarnjeg platnog prometa, dok JP BH Pošta d.o.o Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.o Mostar, putem svojih organizacijskih dijelova, mogu u okviru poslova platnog prometa, primati naloge za plaćanja od fizičkih osoba, obavljati isplate fizičkim osobama za račun poslovnih subjekata i fizičkih osoba koje imaju račun kod ovlaštenih organizacija, primati uplate gotovog novca od fizičkih osoba u korist računa poslovnih subjekata i fizičkih osoba koje vrše plaćanja putem računa, primati uplate gotovog novca od pravnih osoba (uplate pazara) u korist računa tih pravnih osoba otvorenih kod ovlaštenih organizacija, te preuzimati i otpremati gotov novac ovlaštenim organizacijama.
Ovo je usaglašeno na dva sastanka predstavnika Vlade FBiH, Centralne banke BiH, BH Pošte i Hrvatskih pošta, a nakon što je raniji Prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu povučen iz parlamentarne procedure.
Najznačajnije manjkavosti u postojećem platnom prometu odnose se na neuspostavljen sistem za učinkovitu prisilnu naplatu s računa dužnika, odnosno naplatu na temelju sudskih rješenja i drugih ovršnih isprava, naloga za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, naloga povjeritelja sukladno instrumentima osiguranja, dospjelih vrijednosnih papira, mjenica i ostalih osnova za naplatu.
To otežava naplatu potraživanja, a time se doprinosi finansijskoj nedisciplini.
Na ovaj način se ne osigurava zaštita povjeritelja, već dužnika.
Stoga je novim zakonom nužno bilo rrgulirati i unaprijediti postupak prinudne naplate.
"Potrebno je unaprijediti postupak prisilne naplate te uspostaviti mehanizam koji će u situaciji neplaćanja obaveza od dužnika osigurati blokadu svih sredstava na računima dužnika kod ovlaštenih organizacija do konačnog izmirenja duga", kazao je federalni ministar finansija Ante Krajina.
Ovim zakonom je, kako kaže, predviđeno da svi nalozi za prinudnu naplatu glase na glavni račun poslovnog subjekta i dostavljaju se na izvršenje banci koja ga vodi.
"U nedostatku sredstava na glavnom računu, ta banka upućuje zahtjev drugim bankama za blokadu svih računa dužnika u konvertibilnim markama i devizama do izmirenja duga i deblokade računa", istakao je Krajina.
Rješenje za prisilnu naplatu smješteno je u okviru postojećeg sistema platnog prometa u poslovnim bankama te ne zahtijeva formiranje nove institucije koja bi za to bila zadužena.
Prilikom formuliranja odredaba Prijedloga zakona o unutarnjem platnom prometu, sagledani su regulativa i dobra praksa zemalja u okruženju i ugrađena su načela izvršenja prisilne naplate, koja su prilagođena uvjetima domaćeg tržišta.
Također, ugrađena su rješenja iz legislative Evropske unije u oblasti platnog prometa zaštite korisnika svih usluga.
Ovaj prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu treba još da podrži i Dom naroda Federalnog parlamenta.
