Živković smatra da se s Crnom Gorom mogu veoma brzo potpisati mnogi tehnički sporazumi, kao što je onaj o granici, te da se omogući jačanje saradnje na privrednom, naučnom i kulturnom planu.
Ova posjeta predstavlja doprinos stabilnosti u regionu, kazao je Živković, dodajući da je Krivokapiću upućen poziv da 7. maja učestvuje na sastanku predsjednika parlamenata zemalja regiona. Krivokapić je naglasio da Crna Gora želi dobro Bosni i Hercegovini, pri čemu je obostrana želja kreiranje zajedničke pozicije na putu ka članstvu u evroatlantskim integracijama.
BiH je nešto odmakla na putu ka NATO-u, a Crna Gora na putu ka EU, dok će razmjena iskustava doprinijeti da stvari idu brže i "da na kraju svi budemo u zajedničkom evropskom domu", poručio je predsjednik crnogorske skupštine.
Upitan zašto još nije riješeno pitanje otmice i ubistva bh. građana u Crnoj Gori za vrijeme rata 1992./1995., Krivokapić je rekao da su ti slučajevi u sudskim procedurama.
- Nažalost, prošlo je dosta vremena od kada su se ti zločini desili do trenutka kada su osumnjičeni došli pred lice pravde. Mislim da je veoma važan kontakt koji država Crna Gora želi uspostaviti s porodicama. Nadoknade za zločin nema dovoljno velike, ali Crna Gora želi pomoći i na taj način da to pitanje zatvorimo, rekao je predsjednik crnogorske skupštine.
On je naveo da su svi procesi protiv potencijalnih zločinaca u Crnoj Gori otvoreni, uključujući i onaj koji se desio u Morinju, tako da više nema nijednog pitanja koje nije na sudu i da nije pod punom pažnjom.
Za bolje povezivanje dviju zemalja potrebno je unaprijediti komunikacije između njih, a Krivokapić je rekao da je Crna Gora, kao jedan od svojih prioriteta, uradila dio graničnog prijelaza oko Šćepan-Polja, uskoro će biti spreman put Herceg-Novi - Trebinje, a razgovarano je i o mogućim avionskim vezama.
Međutim, crnogorska aviokompanija nema kapaciteta da pokrije tu liniju u sezoni, jer je rast broja turista u Crnoj Gori oko 20 posto i ova zemlja nema dovoljnu flotu da pokrije i liniju Podgorica-Sarajevo.
Razgovarano je i o hidroenergiji i svemu onome što parlamentarci mogu doprinijeti da izvršna vlast to efikasnije radi. Pozitivna je činjenica da isti investitori dolaze u BiH i Crnu Goru te ta iskustva treba razmijeniti da "ne bismo prolazili lošije nego što moramo" u tim ugovorima nego što je nužno, smatra Krivokapić.
- Mi nemamo spor o granici. Mi želimo da napravimo granicu poroznom, otvorenom za saradnju, za ekonomiju, kulturu i život, rekao je on.
Kada je u pitanju problem dvojnog državljanstva, Krivokapić je naveo da je Crna Gora tek prošle sedmice donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.
Osnovni model je da se ima samo jedno državljanstvo. Međutim, dodao je Krivokapić, za građane bivših jugoslavenskih republika postoji lakši model za sticanje crnogorskog državljanstva. A građani koji su imali dvojno državljanstvo na dan sticanja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006. zadržavaju pravo na dvojno državljanstvo. Svi ostali, koji poslije toga steknu neko drugo državljanstvo, morat će da se opredijele da li žele crnogorsko ili to drugo državljanstvo.
- Situacija je takva da nisu velike razlike između prava državljana i onih koji to nosi, ali mi želimo da i oni koji su bili u biračkim spiskovima dobiju državljanstvo. Mi smo na konceptu da je državljanstvo tamo gdje živite, da dijelite sudbinu te države. Ne treba stvoriti ogromnu mrežu dvojnih državljanstava, države stranaca. Crna Gora neće ostaviti nijednog svog građanina bez državljanstva, ali će striktno poštovati princip jednog državljanstva.
Krivokapić je dodao da sporazum koji je 2003. godine sklopila tadašnja državna zajednica Srbija i Crna Gora nije primjenjivan u Crnoj Gori, te će Crna Gora imati dvojno državljanstvo samo u određenim situacijama kao izuzetak.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
