"Odliv mozgova" problem u BiH, a u dijaspori neinformisanost
To pitanje, navodi, treba rješavati u skladu s ključnim strateškim opredjeljenjem zemlje i u saradnji s domaćim institucijama, koje bi predložile programe kratkoročne i dugoročne razvojne pomoći.
"Trenutno pripremamo Migracioni profil BiH, a ove godine objavit ćemo publikaciju Pregled stanja u bh. iseljeništvu, koja će zamijeniti verziju iz 2008. godine, kao i završiti izradu studije "Dijaspora BiH u Švicarskoj: profil i mogućnosti doprinosa razvoju BiH i integracija u Švicarskoj", najavila je Tihić-Kadrić.
Iz dosadašnjih iskustava bh. građana u dijaspori zaključeno je da se većina žali što u konzulatima ili ambasadama BiH, konkretno u SAD-u, nema obučenih ljudi koji bi im dali informacije o priznavanju diploma i uvjetima povratka u rodnu zemlju.
Sektor za iseljeništvo upoznat je s ovim problemom zbog kojeg će raditi na poboljšavanju informiranosti bh. dijaspore o uvjetima povratka u BiH.
"Svjesni smo velikog broja visokoobrazovanih građana u iseljeništvu. Zato smo već izradili i Informativnu brošuru za bh. iseljenike u svrhu poboljšanja komunikacije i informisanja bh. iseljeništva o svim bitnim pitanjima ekonomskog, društvenog i političkog života u BiH", kazala je Tihić-Kadrić.
Osim toga, bh. dijaspora trenutno može putem online portala "Pitajte - mi odgovaramo" Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, postavljati pitanja vezana za njihov sadašnji ili budući status, pristup pravima po eventualnom povratku u BiH, bilo da se radi o povremenom, privremenom ili stalnom povratku.
Ove godine Sektor za iseljeništvo će pripremiti poslovni imenik dijaspore koji se, kako kaže, izrađuje isključivo u svrhu olakšavanja i poticanja privredne saradnje izmedu poslovnih ljudi iz iseljeništva i iz BiH, razmjene i širenja poslovnih informacija, promocije ulaganja u BiH, kao i promocije poslovnih ljudi iz iseljeništva.
Bez obzira na rad Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u vezi s ovim pitanjem, pomoćnica ministra ističe da postoji obaveza i drugih institucija da iz djelokruga svoje nadležnosti informišu bh. dijasporu o pitanjima značajnim za njih.
Dakle, treba poboljšati međuresornu saradnju institucija BiH kada je u pitanju politika BiH prema bh. iseljeništvu u svim oblastima i na svim nivoima vlasti u BiH.
Odlazak visokoobrazovanih ljudi - tzv. "odliv pameti" također je kontinuiran proces s kojim se BiH suočava.
"Ovo pitanje zahtijeva koordiniran višesektorski pristup radi pronalaska adekvatnih rješenja. Jedan od zaključaka prošlogodišnje Istraživačke radionice o migracijama u BiH je da Ministarstvo organizuje sličnu radionicu za dvije godine o temi odliva pameti"iz BiH što će, uvjereni smo, doprinijeti jačanju svijesti o odlivu i prilivu 'pameti' u BiH i kreiranju odgovarajućih politika u ovoj oblasti", rekla je Tihić-Kadrić.
U tom cilju postoji inicijativa da Ministarstvo u partnerstvu s Regionalnom inicijativom za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) u maju organizuje novu regionalnu radionicu o temi intelektualne emigracije u regiji.
Sektor za iseljeništvo je prošle godine u decembru dostavio zaključak Vijeća ministara BiH vazan za "Infomaciju o bh. naučnoj dijaspori i mogućnostima njenog korištenja za razvoj BiH“ svim ministarstvima i drugim institucijama nadležnim za kreiranje politike razvoja naučnoistraživačkih resursa u BiH.
Na taj način oni su pozvani da prilikom kreiranja razvojnih planova, programa, strategija predvide konkretne mjere za vezivanje razvojnog potencijala naučne dijaspore s razvojem zemlje.
"Prema saznanjima, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske su već uključili dio o korištenju naučnih resursa bh. iseljeništva za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti u nekoliko strateških dokumenata i informacija", pojasnila je Tihić-Kadrić.
S obzirom na to da je BiH druga u Evropi po udjelu novčanih doznaka iz dijaspore u odnosu na bruto društveni proizvod, Vijeće ministara BiH je također usvojilo studiju o prilivu finansijskih sredstava iz dijaspore u BiH, a čiju izradu je inicirao Sektor za iseljeništvo.
U usvojenom zaključku na ovu studiju, Vijeće ministara je, navodi Tihić-Kadrić, preporučilo svim institucijama u BiH da pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa iz svoje nadležnosti uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (novčane doznake, štednju, investicije), tako i ljudske resurse.
Osim toga, u ovoj godini vidjet će se šta će nadležne institucije uraditi na povezivanju različitih resursa dijaspore s razvojem lokalnih zajednica (uključujući i resurse visokoobrazovanih građana u bh. dijaspori) što je cilj projekta Sektora za iseljeništvo "Migracija za razvoj lokalnih zajednica“, koji se od 2012. do 2015. godine implementira u 10 partnerskih općina u BiH.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
