"Mi imamo pravo tražiti one granice sa kojima smo ušli u Prvu i Drugu Jugoslaviju", kazao je Bećirović između ostalog.
On je iznio niz historijskih činjenica za koje smatra da su argumenti da Sutorina treba pripasti BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je obraćajući se Domu kazao da je "bolje imati goluba u ruci, nego orla nad glavom" i da treba dobro razmisliti šta dobijamo, a šta gubimo ukoliko budemo tražili Sutorinu.
Lagumdžija je povukao paralelu između Školja i Sutorine, kazavši da je Školj uknjižen u Neumu, a ne u Stonu, a Sutorina u Crnoj Gori, te da bi tražeći Sutorinu mogli otvoriti Pandorinu kutiju te na taj način ostati i bez jednog i bez drugog.
"Ovo je zaista krupna stvar. Zato vas molim da ovome pristupimo odgovorno", rekao je Lagumdžija.
Između ostalog, kazao je citirajući određene pravne akte, da granice koje "smo posjedovali u trenutku priznanja BiH su naše granice koje nastavljamo postojati i da su na osnovu toga države bivše Jugoslavije izvršile uzajamna priznanja.
"Negirajući to čak i nečim što liči na negiranje mi dolazimo u poziciju da mi ne priznajemo ono što niko od nas nije tražio. Mi dolazimo u poziciju da Školj postaje upitan", kazao je Lagumdžija.
Tokom rasprave na ovu temu javila se i zastupnica Hanka Vajzović iz DF-a kazavši da će podržati Rezoluciju, ali je imala i jedan amandman na nju.
Aleksandra Pandurević je također kazala da će oni podržati, ali su imali i dodatne prijedloge.
Dom će na kraju glasati o zaključcima koje je usaglasio prošireni Kolegij doma, a oni se odnose na to da se zaduži Ustavnopravna komisija Doma da do 27. februara organizira javnu raspravu o pitanju statusa Sutorina te da Domu dostavi zaključke. Izjašnjavanje o Rezoluciji se odgađa do tada.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
