Odgodu je tražio premijer FBiH Nedžad Branković, a resorni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo poručio da je to dobar potez jer treba sačekati političku klimu u kojoj će neophodnu podršku Parlamenta dobiti ovaj Vladin projekt, inače oštro osporavan dosad u jednom dijelu javnosti.
Premijer je, pak, svoj zahtjev obrazložio riječima da je u međuvremenu Vlada FBiH zaključila da treba izabrati međunarodnu konsultantsku kuću koja bi izvršila ocjenu referentnosti i sposobnosti potencijalnih strateških partnera.
«Nakon ove ocjene, poslanici bi imali bolje polazne osnove za kvalitetniju raspravu, a i čitav proces bio bi transparentniji», rekao je premijer poslanicima.
Projektom, za koji ministar Hećo kaže da je najznačajniji za Federaciju od rata naovamo i da otvara velike perspektive ne samo u elektroenergetskom sektoru, najavljuje se uvođenje stranih strateških partnera u posao gradnje četiri nove hidroelektrane i četiri termoelektrane u FBiH. Iz Vlade se posebno naglašava da će se u konačnici strateško partnerstvo zasnivati na korištenju proizvoda, električne energije, a ne na vlasništvu jer Federacija ostaje potpuni vlasnik resursa iako strateški partneri ulažu novac.
Hećo ističe da je riječ o vanredno važnom i plodonosnom projektu koji će između ostalog riješiti dugogodišnje egzistencijalne probleme rudnika.
U energetskom sektoru je iz Vlade najavljeno i pripajanje rudnika elektroprivredama u entitetu.
Projektom je predviđena izgradnja hidroelektrana Ustikolina, Vranduk, Unac i Vrilo te četiriju novih termoenergetskih objekata.
Kao budući strateški partneri Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom preduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar spominje se Konzorcij APET Grupa iz Austrije (Austrian Power and Environment Technology GmbH) kao potencijalni strateški partner Elektroprivredi u Sarajevu za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje budućih hidroelektrana Ustikolina i Vranduk. Ovaj konzorcij je predviđeni partner i mostarskoj Elektroprivredi u vezi s najavljenom gradnjom i korišćenjem objekata HE Vrilo i kompleksa rudnici i termoelektrane (RiTE) Kongora.
Njemačka kompanija EnBW, Energie Baden-Wurttemberg AG planirani je partner za gradnju novog bloka u tuzlanskoj termoelektrani, za kompleks rudnici i termoelektrana Bugojno i za buduću hidroelektranu Unac (ranije Rmanj Manastir), a Konzorcij JSC KazTransGas i BMG Grupa iz Kazahstana za pripremu izgradnje, gradnju i korištenje buduće termoelektrane Kakanj.
O ovim i drugim detaljima projekta bit će još riječi u Federalnom parlamentu jer je Vladi neophodna podrška oba doma da bi ga realizirala.
Za razliku od ove tačke dnevnog reda, poslanici Predstavničkog doma danas su razmatrali, a potom odbacili većinom glasova Vladin prijedlog za izmjene aktulenog Zakona i privatizaciji u FBiH te mjere koje su za ozdravljenje privatizacijskog procesa predlagali poslanički klubovi opozicionih Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) "Sefer Halilović".
Među predlaganim mjerama opozicije su donošenje zakona o reviziji privatizacije te zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, kao i besplatan prijenos dijela dionica do visine od 10 posto dioničke glavnice na svakog punoljetnog građanina FBiH.
Nakon odbijanja ovih mjera, SDP i BPS su sazvali pres-konferenciju u zgradi Parlamenta i saopćili da je njihov stav da elektroenergetski sektor i rudnike u Federaciji treba isključiti iz privatizacije, kao i da telekomunikacijski sektor treba privatizirati pažljivo, fazno, s tim što u prvoj fazi treba prodati do 30 posto kapitala.
Poslanici su odbacili i Vladin prijedlog za izmjene i dopune aktuelnog Zakona o privatizaciji. Njime je predlagana mogućnost prijenosa vlasništva nad stalnim sredstvom s privrednog društva u većinskom državnom vlasništvu na državne organe, u slučaju da nadležna vlada odlukom utvrdi da je to sredstvo neophodno za službene potrebe državnih organa ili objekt komunalne infrastrukture.
Obrazloženo je da bi se se ovim rješenjem onemogućavala pojava da se privatiziraju i sredstva opće upotrebe.
Novina bi bila i vraćanje izvorne nadležnosti agencija za privatizaciju i uspostavljanje dvostepenosti upravnog rješavanja. Prema Vladinom obrazloženju, to je bitno za započetu privatizaciju preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju Federacije BiH. Riječ je o preduzećima "Aluminij", "Bosnalijek", "Krivaja", Fabrika duhana Mostar i Fabrika duhana Sarajevo, obrazloženo je.
Ovim zakonskim rješenjima također je predlagano da preduzeća u kojima je 100 posto državni kapital neće moći učestvovati u postupku privatizacije, dok sva ostala preduzeća s manjim postotkom od ovoga mogu učestvovati. Sredstva ostvarena prodajom preduzeća bila bi prebacivana na poseban fond investicijske banke Federacije BiH, umjesto na ESCROW račun, predlagano je.
Kada su poslanici odbili većinom glasova prijedlog ovog zakona, premijer FBiH je kazao da će usljed toga Fabrika duhana Mostar, naprimjer, biti na meti «lovaca na nekretnine».
Na kraju današnje sjednice Predstavničkog doma poslanici su odobrili izvještaj i preporuke Parlamentrane komisije odgovorne za reviziju koja je razmatrala izvještaj federalnog Ureda za reviziju sačinjen u ovom Uredu nakon uvida njegovih revizora u finansijske izvještaje 33 budžetska korisnika za 2006. godinu.
Za većinu korisnika Ured za reviziju je dao uvjetno mišljenje, a negativno je ocijenio osam budžetskih subjekata, među kojima su pojedina ministarstva, direkcije i zavodi.
Nakon što je ove revizorske nalaze predočila nadležna parlamantarna komisija, poslanici Predstavničkog doma odobrili su i njene prijedloge da konačan izvještaj o reviziji finanijskih izvještaja budžeta FBiH za 2006. godinu Parlament uputi nadležnom pravosuđu, inspekcijama i finansijskoj policiji radi, kako je navedeno, sagledavanja osnova prekršajne ili krivične odgovornosti.
Komisija je također predložila da Parlament zaduži Vladu da menadžmentu subjekata koji su dobili negativnu ocjenu revizora budu umanjene ovogodišnje plaće 10 posto.
O predloženim mjerama parlamentarne komisije za reviziju izjašnjavat će se i Dom naroda Federalnog parlamenta.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
