BiH
7

"Odgoda izbora 2014. značila bi debakl BiH"

Anadolija
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Uporedo sa neuspjesima lidera bosanskohercegovačkih stranaka da se dogovore o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sjedić-Finci", u Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme sve učestalije govori o mogućnosti odgađanja Općih izbora 2014. godine.

Dok pojedini mediji naglašavaju "kako je ta mogućnost sve bliža", drugi pak upozoravaju kako bi takvo što moglo biti samo nagrada bh. političarima naviklim na nerad. Spominjala se i mogućnost pomjeranja izbora za oktobar 2015. godine.

U rukovodstvima bh. političkih stranaka, također, očito je, podijeljeni su oko ove ideje. Oni koji su u vlasti u punom kapacitetu mudro šute, iako ne kriju da im je ta ideja bliska, te ju, s vremena na vrijeme, medijski posredno eksponiraju.

Stranke koje su u nekoj vrsti čudne (polu)opozicije (na vlasti su na razini države, a nisu u FBiH i u kantonima ili obrnuto) vjeruju pak da bi mogle profitirati na neradu vlasti.

Jedan od najneuspješnijih poratnih mandata vlasti

Izbori se dovode u pitanje ne samo zbog neprovedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sjedić-Finci", budući su evropski zvaničnici upozoravali kako Evropa ne bi bila spremna prihvatiti takve izbore, već i zbog potrebe hitne izmjene Izbornog zakona i uvrštavanja izmijenjenih naziva općina i gradova u bh. entitetu Republika Srpska (RS), a nakon odluke Ustavnog suda BiH.

Podsjetimo, u novembru 2011. godine Ustavni sud BiH je donio presudu kojom je naloženo usklađivanje Izbornog zakona BiH sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS, ali to nije učinjeno iako iz Centralne izborne komisije BiH (CIK) upozoravaju na mogući izborni haos.

Adis Arapović, menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), kazao je za agenciju Anadolija kako će se mandat od 2010. do 2014. godine po svemu sudeći biti jedan od najneuspješnijih poratnih mandata vlasti.

"Polovina vremena, energije i resursa uložena je u obračune stranaka što je za rezultat imalo ogroman broj nezaposlenih, rastuću korupciju i blokadu puta ka EU i NATO-u. Naravno, vladajućim elitama u tom slučaju odgovara prolongiranje izbora da bi zadržali postojeću moć i nastavili s uzurpacijom javnih resursa. Šta bi to značilo za građane, ne smijemo ni pretpostaviti. To bi bio debakl države BiH. BiH bi bila suspendirana iz Vijeća Evrope, što se još jedino desilo Bjelorusiji.  To bi onda značilo da bi bio definitivno zaleđen evropski put BiH. To dalje vodi tjeranju investitora, obaranju kreditnog rejtinga zemlje... Najveću štetu opet trpi država BiH i njeni građani", izjavio je za AA Arapović.

On ističe da političke elite u BiH ne samo da prešutno odobravaju odgodu izbora, već učestvuju u sondiranju javnog prostora takvim temama.

"Sve se češće pušta u javnost hipoteza da, ukoliko ne bude implementirana presuda u slučaju 'Sejdić-Finci', izbori neće biti priznati pa se zbog toga ne trebaju ni održati. To se ne dešava slučajno. Cilj je da se javnost navikne na tu priču, te da ono što je uobičajeno postane normalno. Na tu temu, smatram, nije imun ni dio međunarodnih krugova koji neuspjeh vlastitih inicijativna želi amnestirati na taj način što će kao kazniti bh. politčke elite nepriznavanjem izbora. To je licemjerno. Jer se svaka kazna prema BiH fakturira se građanima, a ne političkim elitama koje uživaju razne privilegije", ocijenio je.

Ne smije se razmišljati o odgađanju izbora

Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) je protiv odgađanja izbora.

"Ako ih organizira naš sustav, izbora će biti. Rezultati će biti takvi kakvi jesu. Izbori će sigurno biti održani! Ali, važna je provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sjedić-Finci' poslije četiri godine nadmudrivanja, tako da pokažemo minimum pristojnosti", kazao je Čović za AA.

 Potpredsjednik Stranke demokratske akacije (SDA) Šefik Džaferović istakao je kako "niko ozbiljan ne smije ni razmišljati o odgađanju izbora".

"Izbori se moraju održati u oktobru iduće godine. Izborni zakon mora biti izmijenjen i to pitanje je u proceduri u Parlamentu BiH. Niko se neće igrati s tim pitanjem. Izbori ne smiju biti dovedeni u pitanje, jer oni su i ustavna i zakonska kategorija.  Niko ko je iole ozbiljan ne smije razmišljati o odgađanju izbora, jer je to elementarna stvar i ne smije se dovoditi u pitanje. Ne postoje nikakvi razlozi. Izbori se moraju održati i za slučaj da se presuda ne implementira do izbora 2014. godine", govori Džaferović.

I čelnik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić je za AA, također, ocijenio kako je Evropa odustala od mjere nepriznavanja izbora u slučaju neprovedbe presude u slučaju "Sejdić-Finci".

"Vlast bi takvu mjeru dočekala kao pretpostavku da se neizvršenjem evropskih obaveza mogu održati na vlasti. Zato priča o izborima kao kazni po meni nije realna. Mislim da je to Evropa shvatila. Svuda drugo kad bi neko rekao da nekoj zemlji neće biti priznati izbori, to bi bilo zvono za uzbunu, ali u BiH bi to bilo shvaćeno kao poziv da ništa ne urade. Zato ja mislim da generalno vladajuća elita nema veliki motiv da se približava Evropi. U približavanju Evropi standardni način dolaska vlast manipulacijom bio bi onemogućen. Njihov motiv je izolacija. Izolacijom najbolje se radi taj posao, a to je da manipuliraju ljudima", tvrdi Ivanić.

Lider SDA Sulejman Tihić ranije je optužio stranke koje su pobijedile na prošlim izborima da ne žele dogovor o implementaciji presude u slučaju "Sejdić-Finci", jer ustvari žele odgađanje općih izbora 2014. godine.

"Stranke koje su pobijedile na prošlim izborima, ostvarile su loše rezultate. Umjesto naprijed, išli su nazad. Svjesni su da će na izborima 2014. godine izgubiti pa im sigurno odgovara prolongiranje tih izbora", ocijenio je ranije Tihić.