ICTY
0

Odbrana: Delić nije kontrolirao mudžehedine

FENA
Odbrana bivšeg komandanta Armije BiH Rasima Delića zatražila je u utorak od Haškog suda () da Delića oslobodi zato što nije imao efektivnu kontrolu nad mudžahedinima koji su 1993.-1995. počinili zločine nad Hrvatima i Srbima u srednjoj Bosni, a za koje je Delić optužen.

Dokazujući u završnoj riječi da odred El-Mudžahid, iako formalno u sastavu Armije BiH, nije bio u komandnom lancu te vojske, Delićeva braniteljica Vasvija Vidović rekla je da je, prema izjavama svjedoka, taj odred imao "bliske veze s međunarodnim terorističkim organizacijama i Al-Qaidom".

Vidović je citirala svjedoka Ali Ahmeda Ali Hamada, jednog od vođa mudžahedina, koji je tokom procesa izjavio da je odred El-Mudžahid borbene izvještaje slao Al-Qaidi.

"Prema Al-Hamadu, Al-Qaida je imala odlučujuću ulogu u odlučivanju ko će od mudžahedina ići na ratište u BiH i kojoj će se jedinici priključiti... Dakle, Armija BiH nije imenovala vođe El-Mudžahida, a odred je imao vlastite ciljeve i svoju organizaciju... Kako je izjavio Al-Hamad, neki komandanti El-Mudžahida bili su članovi Al-Qaide i podnosili su joj izvještaje", kazala je Vidović.

Al-Hamad, koji u BiH izdržava kaznu od 12 godina zatvora zbog umiješanosti u teroristički napad u Mostaru 1997., iskaz na suđenju Deliću dao je u septembru prošle godine u Sarajevu, nakon što su holandske vlasti odbile da mu daju vizu, javlja Beta.

On je tokom svjedočenja potvrdio da je bio član Al-Qaide i da je kao dobrovoljac došao da ratuje u BiH s iskustvom iz sukoba u Afganistanu.

Odbrana generala Delića u završnoj riječi je tvrdila i da je "stvarni" vođa odreda El-Mudžahid bio "Šeik Almar Šabani" koji je bio na čelu Islamskog kulturnog centra u Milanu.

"Šabani je imao moć da odredu izdaje fatve, odnosno obavezujuća naređenja", naznačila je Vidović, koja je u sudnici prikazala i "borbene izvještaje" koje su mudžahedini iz Bosne faksom slali Islamskom kulturnom centru u Milanu.

Pored toga, odluku o formiranju i rasformiranju odreda El-Mudžahid, prema odbrani, nije donio general Delić, kako je tvrdila optužba, već islamski savjet, šura, u Milanu.

Delićeva braniteljica je naglasila i da vojna policija ABiH nije mogla hapsiti pripadnike El-Mudžahida koji počine zlodjelo, jer su, kako je posvjedočio Al-Hamad, za to prema naređenju Al-Qaide bili zaduženi sami mudžahedini koji su imali "vlastiti disciplinski sistem i pravila".

Mudžahedinski odred nije ABiH dozvoljavao pristup svojim logorima, a u jednom slučaju kada je ABiH uhapsila neke mudžahedine, njihovi saborci su ih oslobodili, rekla je Vidović.

Prema njenim riječima, i svjedoci optužbe Srbi koje su mudžahedini držali u zarobljeništvu tvrdili su da su oficiri ABiH pokušali da ih zaštite.

"Na osnovu tih svjedočenja moguć je samo jedan zaključak - da komande ABiH nisu kontrolirale ni mudžahedine, ni odred El-Mudžahid kada je osnovan... Podređeni generalu Deliću de facto nisu imali kontrolu nad tim odredom... Sve i da je El-Mudžahid bio pod kontrolom ABiH, a mi tvrdimo da nije, pozicija odreda bila bi suviše daleko od komandanta Glavnog štaba ABiH da bi do njega stizali izvještaji o djelovanju mudžahedina'', naglasila je braniteljica Vidović.

Završne riječi na suđenju Deliću bit će nastavljene u srijedu. Optužnica tereti Delića za ubistvo i ranjavanje više zarobljenih vojnika Hrvatskog vijeća obrane koje su 8. juna 1993. godine, na dan kada je on postavljen za komandanta Glavnog štaba ABiH, u selu Maline kod Travnika počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa ABiH.

General Delić je optužen i za brutalno ubistvo tri pripadnika Vojske RS-a, od kojih je jednom odsječena glava, te okrutno postupanje prema drugim srpskim vojnicima koje su u okolini Zavidovića u julu 1995. zarobili mudžahedini.

Deliću se na teret stavlja i smrt oko 60 srpskih vojnika zarobljenih nakon što je ABiH zauzela Vozuću.

Suđenje Deliću počelo je u julu prošle godine, a Tužilaštvo je sredinom februara završilo svoj dokazni postupak.

Nakon što je Tužilaštvo završilo izvođenje dokaza, sudsko vijeće predsjedavajućeg Bakonea Molotoa odlučilo je da kao nedokazanu odbaci treću tačku optužnice protiv Delića koja ga je teretila za to što nije spriječio silovanje tri Srpkinje u logoru jedinice El-Mudžahedin u Kamenici 1995. godine.

General Delić se dobrovoljno predao ICTY-u u februaru 2005. godine, a u prvom pojavljivanju pred sudom izjavio je da nije kriv. Ubrzo je bio pušten na privremenu slobodu na kojoj je ostao do početka suđenja.