Ustavni sud BiH
0

Odbijene apelacije Kneževića, Mejakića i Leleka protiv presuda Suda BiH

FENA
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na danas održanoj sjednici Vijeća od pet sudija riješio sedam zahtjeva za donošenje privremenih mjera i 157 apelacija.

U 11 od 36 meritornih odluka Ustavni sud BiH je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog nerazumne dužine trajanja postupka pred sudovima i upravnim organima.

Ustavni sud BiH je ponovo istakao da je ovaj pravni problem konstantno prisutan u praksi, te da sudovi i upravni organi ne vode dovoljno računa o standardima koji proizlaze iz člana II/3.e Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ustavni sud je, između ostalog, odbio apelacije Duška Kneževića i Željka Mejakića podnesene protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine kojima su proglašeni krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora.

Također, na sjednici je zaključeno da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. tačka d Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada je Ustavni sud iz obrazloženja osporenih odluka utvrdio da krivica apelanata za krivično djelo zločina protiv čovječnosti nije utvrđena proizvoljnom ocjenom dokaza i kada su neosnovani navodi da im nisu osigurani pismeni zapisnici i transkripti sa sjednica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Naime, apelantima je, uz poštivanje principa kontradiktornosti, bilo omogućeno da ospore dokaze Tužilaštva ili da lično izvedu dokaze, a sudovi su u osporenim odlukama dali zadovoljavajuće, jasne i potpune razloge iz kojih je vidljivo da su ocijenili sve izvedene dokaze obiju strana u postupku kao i relevantne materijalnopravne propise.

Ustavni sud odbio je apelaciju Željka Leleka podnesenu protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine kojima je osuđen na kaznu zatvora zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti.

Zaključeno je da nema kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada su redovni sudovi za svoju odluku dali detaljna i jasna obrazloženja, odnosno kada je osuđujuća presuda zasnovana na dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu i kada apelantu nije bilo onemogućeno da ispita sve dokaze Tužilaštva ili da izvede svoje dokaze, a pri tome primjena zakona nije bila proizvoljna ni diskriminacijska.