“S obzirom na fleksibilnost koju je iskazao Ured registrara u imenovanju rezervnog branioca Karadžiću, Apelaciono vijeće ne vidi osnovu za davanje dodatnih prilika Karadžiću da bira svoje rezervne branioce”, stoji u odluci Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY).
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, u januaru ove godine zatražio je od Haškog tribunala da mu dozvoli da sam odabere rezervnog branioca.
Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića za genocid počinjen u Srebrenici i u još deset bosanskohercegovačkih općina, te za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene između 1992. i 1995. godine.
Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru prošle godine, izlaganjem uvodne riječi Tužilaštva, ali je optuženi odbio da prisustvuje tim ročištima ističući da mu je potrebno “dodatno vrijeme za pripremu odbrane”.
Ured registrara je u novembru iste godine, po nalogu Sudskog vijeća, imenovalo Richarda Harveyja za Karadžićevog branioca, ali je naglašeno da će optuženi zadržati pravo da se sam zastupa ukoliko prestane s “bojkotom suđenja”. Karadžić se više puta žalio na odluku o postavljenju branioca ističući da mu je Ured registrara ponudio listu na kojoj je bilo samo pet odabranih advokata.
Sudsko vijeće odbilo je Karadžićevu žalbu, ali se on žalio Apelacionom vijeću.
“Nijedan od razloga koje Karadžić navodi ne dokazuje da je Sudsko vijeće zloupotrijebilo svoj položaj i zaključujemo da je registrar pravilno obavio svoj zadatak. Apelaciono vijeće je zadovoljno da je Sudsko vijeće djelovalo unutar svojih ovlasti, i zaključujemo da korišteni krteriji nisu doveli do pravnih problema”, smatra Apelaciono vijeće.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
