Prema praksi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), osuđenik je podoban za ranije puštanje ukoliko je odslužio više od dvije trećine kazne na koju je osuđen. Kako se navodi u odluci Patricka Robinsona, Krajišnik, koji je uhapšen u aprilu 2000. godine, će dvije trećine kazne odslužiti u augustu 2013. godine.
"Krajišnik traži da sa Biljanom Plavšić izjednači period koji je proveo u pritvoru. On smatra da se period koji je do sada odslužio mora uzeti u korist njegovog ranijeg puštanja - budući da je proveo 50 posto više vremena u pritvoru od Biljane Plavšić i jer je osuđen za manje ozbiljne zločine. Smatram da se ove dvije stvari ne mogu porediti. Smatram da vrijeme koje je Krajišnik odslužio za svoje zločine ne ide u korist njegovog ranijeg puštanja", navodi se u odluci Patricka Robinsona.
Momčilo Krajišnik, ratni predsjednik Skupštine bosanskih Srba, u martu 2009. godine je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora za deportacije, prisilna preseljenja i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima počinjene od od aprila do decembra 1992. godine na područjima općina Zvornik, Banja Luka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo.
Proglašen je krivim i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.
Krajišnik je prvobitno bio optužen sa Biljanom Plavšić, bivšom predsjednicom Republike Srpske, koja je pred MKSJ-om priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 općina u Bosni i Hercegovini, te osuđena na 11 godina zatvora. U oktobru 2009. godine, Plavšić je puštena ranije na slobodu, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.
U svom zahtjevu za ranije puštanje Krajišnik je naveo da će promovisati pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije.
"Moja predanost pomirenju i poboljšanju političke i ekonomske situacije u BiH će biti moj dug onima koji su na bilo koji način patili zbog djela za koja sam osuđen", naveo je tada Krajišnik, te dodao da ako bude pušten, namjerava da se vrati u svoj dom u Sarajevu, vodi privatni posao, te nastavi sa pisanjem koje je počeo u zatvoru u Velikoj Britaniji.
U odluci predsjednika Tribunala se navodi da je Krajišnik u prilogu svog zahtjeva dostavio i 28 pisama različitih političara, predstavnika nevladinih organizacija, akademika i drugih, koji iznose svoje mišljenje o njegovom ranijem puštanju, ali Robinson smatra da nije na adekvatan način pokazano zašto je to relevantno za njegovu odluku.
"Dok je Krajišnik pokazao neke dokaze rehabilitacije, smatram da ostaju veoma značajni faktori koji ne idu u korist ranijeg puštanja. Zločini gospodina Krajišnika su veoma veliki i izazvali su ogromne patnje. Također, praksa Tribunala je da je osoba podobna za ranije puštanje nakon što je odslužila dvije trećine kazne, te ta činjenica ne ide u korist gospodinu Krajišniku", zaključio je Robinson.
