Karadžić je posebno tražio Johnsonov telegram u kojem zamjenik pomoćnika državnog sekretara opisuje svoj susret sa Izetbegovićem u Sarajevu, "ukazujući da su SAD ohrabrivale Izetbegovića da ne prihvati mirovni plan ambasadora Cutillera".
Ovim dokumentom, Karadžić je htio da potvrdi tvrdnju da on "nikada nije imao za cilj da protjera muslimane, bilo ratom ili drugim sredstvima, i da su muslimani, ohrabreni Sjedinjenim Državama, uzrokovali odbacivanje Cutillerovog plana i izbijanje rata u Bosni".
Karadžić namjerava da portugalskog diplomatu Josea Cutillera pozove za svjedoka svoje odbrane, proizlazi iz podneska sudu. Pretresno vijeće smatra da "pitanje ko je odgovoran za početak rata nije relevantno za Karadžićevu odbranu".
"Slično tome, šta je američki državni predstavnik rekao Izetbegoviću u vezi sa prihvatanjem Cutillerovog plana sigurno nije relevanto za bilo koje pitanje iz ovog predmeta, uključujući individualnu krivičnu odgovornost optuženog, budući da je Izetbegovićevo odbijanje mirovnog plana već razmotreno u ovom predmetu i nije sporno", navelo je pretresno vijeće.
Sudije su ponovo pozvale Karadžića da svoju istragu usredsredi na pitanja koja su "u direktnoj vezi sa optužbama protiv njega".
Suđenje Karadžiću nastavlja se 16. oktobra, kada bi trebalo da izvede prvog svjedoka svoje odbrane. Karadžić će se prethodno u sudnici pojaviti 3. septembra, na konferenciji o stanju u postupku.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
