{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Od žrtve do pobjednika": Novozelandski borac protiv aparthejda u Tuzli

4.4.2014. u 20:36
9
6
"Od žrtve do pobjednika": Novozelandski borac protiv aparthejda u Tuzli
9
Novozelandski anglikanski svećenik Michael Lapsley večeras je u organizaciji Nevladine organizacije Gariwo u tuzlanskoj Međunarodnoj galeriji portreta promovisao svoju autobiografsku knjigu "Od žrtve do pobjednika – borac za ljudske duše".
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba


Recenzent knjige Amer Tikveša naveo je kako je u eksploziji pisma-bombe svećenik Lapsley 1990. godine ostao bez obje šake i jednog oka.

"Lapsley je svoju borbu za ljudska prava nastavio bez mržnje. Mogao je kao svećenik uživati u komforističkim blagodatima, ali je on odlučio da bude borac protiv aparthejda", rekao je Tikveša.

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba


Lapsley je rođen 1949. godine na Novom Zelandu, a nakon završene obuke upućen je u Južnoafričku republiku. Odmah po početku službovanja posvetio se borbi za oslobođenje od aparthejda, kao kršćanin i kao svećenik, i priključio se pokretu Nelsona Mandele Afrički nacionalni kongres.

Južnoafričke vlasti protjeruju ga iz zemlje 1974. godine, a svoju borbu u narednih 16 godina nastavlja u okolnim zemljama na jugu Afrike.

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba


Najriskantniji moment u njegovoj borbi, ali i u životu, jeste pokušaj atentata na njega. Dok je bio u egzilu u Zimbabveu 1990. godine na njegovu adresu je pristiglo pismo koje je ustvari bilo pismo-bomba. Prilikom otvaranja eksplodiralo je i Michael Lapsley je ostao bez obje šake i jednog oka. Zločin je počinjen dva dana pred početak pregovora koji su doveli do ukidanja aparthejda, a počinioci nikad nisu otkriveni.

Prvi dio knjige posvećen je tom događaju, ali i Lapsleyjevom oporavku, unutrašnjim dramama, invalidnosti te prihvatanju invalidnosti. Drugi dio knjige nosi naziv "Borac za slobodu" i govori upravo o tome, borbi protiv aparthejda u Južnoafričkoj republici, ali i u Lesotu te Zimbabveu gdje je bio u egzilu.

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba


U trećem dijelu govori se o Lapsleyja onakvog kakvog ga danas poznajemo. To je Lapsley nakon eksplozije, ponovo u Južnoj Africi angažiran na izgradnji mira kroz svoj Institut za liječenje sjećanja. Svoje iskustvo upregao je u liječenje žrtava nasilja gdje je postigao dosta uspjeha. Uspjeh mu je jednim dijelom omogućio, kako i sam kaže, njegov invaliditet. U četvrtom poglavlju Lapsley nam govori o misiji na svjetskom nivou i o svom iskustvu rada na liječenju sjećanja u SAD, u Australiji s Aboridžinima, u Zimbabveu...

O knjizi i Lapsleyjevoj borbi govorio je Gradimir Gojer, dok je ulogu moderatora imala Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo, koja je ujedno i recenzent knjige.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: