{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Od njive do trpeze sve učestalija neispravnost hrane

F
13.2.2013. u 14:03
0
0
Od njive do trpeze sve učestalija neispravnost hrane
0
Od njive do trpeze sve učestalija neispravnost hrane
Foto: Arhiv/AFP
Primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane je na proizvođaču i u tom smislu on snosi posljedice koje su nastale u slučaju da je takva hrana prošla sve kontrole i završila u rukama potrošača - izjavio je za Agenciju FENA Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH.
Na opasku da ako se u prodaji nađe prehrambeni proizvod koji je štetan po zdravlje potrošača, a posljednji je slučaj mlijeko hrvatskih prozvođača "Vindija" i "Dukat", te tunjevina iz Španije, znači li to da proizvođač nije vršio kontrolu ispravnosti vlastitog proizvoda nego ga je distribuirao na tržište, ili je "zanemario" ono što je kasnije utvrđeno, Doko kaže da sigurnost hrane "od njive do trpeze“ podrazumijeva također i odgovornost ostalih sudionika. To su osim proizvođača i uvoznici, distributeri, trgovaci i ugostitelji.

"Zbog iznimne osjetljivosti potrebno je tokom cijelog procesa strogo primjenjivati standarde koji će osigurati da jedino zdravstveno ispravna hrana nađe put do potrošača", upozorava Doko.

Na pitanje Agencije FENA, da se uprkos svim pravilima i obavezama kontrole, događaju slučajevi prodaje po zdravlje opasnih namirnica, Doko kaže da sistem globalne sigurnosti hrane podrazumijeva jasnu ulogu nadležnih institucija koje čine drugu liniju odbrane kada su u pitanju opasni proizvodi ili hrana opasna za zdravlje ljudi.

"Certificiranje, standardizacija, akreditiranje, monitoring i inspekcijski nadzor jesu aktivnosti koje samo u slučaju ako se sistematski i dosljedno provode mogu biti efikasne i spriječiti neželjene posljedice po zdravlje ljudi", precizira Doko.

Naglašava da i zaštita zdravlja životinja, zaštita bilja i institucije koje su nadležne za provedbu tih mjera jesu brana za moguće negativne posljedice po zdravlje ljudi.

U globalnoj ekonomiji koja podrazumijeva otvorenu ekonomiju često se radi o namirnicama koje su prešle vrlo dugačak put, vremenski i prostorno, do naših stolova, a događaju se incidenti koji ponekad imaju i najteže posljedice po zdravlje ljudi.

"Najteži slučajevi su kada se nakon svih provedenih kontrola ipak dogodi da takvi proizvodi nađu put do potrošača. U takvim situacijama postoji sistem za brzo upozoravanje (RASFF), a u BiH kontakt institucija je Agencija za sigurnost hrane BiH koja poduzima hitne mjere iz svoje nadležnosti", pojašnjava Doko.

Na pitanje Agencije FENA šta sve jedemo i koliko ima "otrova u tanjirima" Doko kaže da potrošači danas nisu sigurni da je hrana koju konzumiraju zdravstveno ispravna.

"Činjenica je da se svakodnevno veliki broj obroka konzumira bez najtežih posljedica po ljudsko zdravlje i život. Najteži su oni slučajevi koji ne budu otkriveni, a koji zbog dugotrajnijeg konzumiranja imaju tragične posljedice. Zbog toga je najvažnije rano otkrivanje opasnosti i brzo reagiranje", kaže Doko.

U razgovoru za Agenciju FENA, na pitanje eventualne naknade štete koja je nanesena potrošačima koji su ne svojom krivnjom i u dobroj mjeri ipak bili izloženi riziku, Doko kaže da je to otvoreno pitanje.

"Ako izuzmemo najteže slučajeve trovanja ostaje otvoreno pitanje i stvarni izazov kako nadoknaditi štetu nanesenu velikom broju potrošača koji su ugrozili svoje zdravlje, a nisu u prilici da dokažu uzročno-posljedičnu vezu u konkretnom slučaju. Odgovor na to pitanje jeste ujedno i odgovor na izazove u pogledu izgradnje
sistema globalne sigurnosti hrane i zaštite zdravlja ljudi", rekao je u razgovoru ombudsman za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko.

Granična veterinarska inspekcija koja radi u sklopu Ureda za veterinarstvo BiH otkrila je u redovnoj kontroli da u mlijeku hrvatskih proizvođača "Dukat" i "Vindija" ima opasnog aflatoksina i na osnovu toga je u subotu, 9. februara, donesena odluka o zabrani uvoza.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: