{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Obilježena godišnjica masakra na Korićanskim stijenama: 224 cvijeta u znak sjećanja na žrtve

A
21.8.2013. u 15:07
1
Obilježena godišnjica masakra na Korićanskim stijenama: 224 cvijeta u znak sjećanja na žrtve
1
Na Korićanskim stijenama, nedaleko od Vlašića, predstavnici udruženja i članovi porodica žrtava obilježili su danas 21. godišnjicu masakra koji su nad prijedorskim civilima, Bošnjacima i Hrvatima, počinili pripadnici interventnog voda policije Republike Srpske (RS) iz Prijedora, prenosi agencija Anadolija.
Nekoliko stotina članova porodica žrtava - majki, sestara, supruga, braće, očeva, kao i bivših logoraša, prisjetilo se svojih najmilijih čije posmrtne ostatke još uvijek nisu pronašli. Nakon komemoracije, u znak sjećanja na isto toliko žrtava užasnog masakra počinjenog na današnji dan 1992. godine, sa mjesta pogibije njihovih najmilijih bačena su 224 crvena cvijeta.

Komemoraciju na jednom od najstrašnijih mjesta stradanja Bošnjaka i Hrvata u minulom ratu u BiH organizovali su Udruženje Prijedorčanki "Izvori" i Udruženje logoraša "Kozarac".

Aktivista Udruženja "Izvori" Edin Ramulić za agenciju Anadolija je rekao da je na ovoj lokaciji prije 21. godinu počinjen masakr, odnosno na svirep način ubijeni su civili iz Prijedora.

“Ljudi su strijeljani na ivici provalije i bačeni u provaliju. Većina tijela još uvijek nije pronađena, ona su sakrivena, i za to sakrivanje su najviše odgovorne institucije u Republici Srpskoj”, kazao je Ramulić.

Potpredsjednik Saveza logoraša u BiH Sabahudin Garibović, jedan je od preživjelih logoraša, prisjećajući se tih dana, rekao je da je konvoj sa logorašima krenuo iz jednog od tri zloglasna prijedorska logora, Trnopolje, gdje su tadašnje prijedorske vlasti pokupile sa Kozarca zadnji autobus žena i djece.

“To je bio dan kada u Kozarcu nije ostala nijedna osoba”, pojasnio je Garibović, dodavši da je konvoj krenuo put Travnika.

“Sve je bilo tako do jednog momenta na planini Vlašić, kada su zaustavili konvoj, ušli su u autobuse s logorašima, u tri autobusa. Ja sam bio u drugom autobusu, rekli su nam da idemo na razmjenu te da ne moramo ništa nositi sa sobom. Ja sam osjećao da neće doći do razmjene, jer sam vidio gdje se nalazimo, ostao sam u autobusu sa još šest ljudi i na kraju u taj autobus, u kojem sam ostao, više niko nije ušao”, prisjetio se Garibović.

Kaže kako je potom autobus u kojem se nalazio napunjen ženama i djecom iz ostalih autobusa, i on je završio u Travniku.

Alić Mehmed, Alić Mujo, Alić Sead, Bajrić Damir..., imena su samo nekih od 186 strijeljanih na Korićanskim stijenama 21. avgusta. 1992. godine.

Na mjestu pogubljenja, pronađena su i identifikovana tijela samo četverice ubijenih. Još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka, jer je DNA analiza izvršena za 102 ubijenih, ali samo na osnovu jedne kosti ili zuba koji su pronađeni na lokalitetu Korićana.

Porodice žrtava stoga su ponovo pozvale i vlasti RS-a i BiH da pokrenu pitanje odgovornosti onih koji i do danas skrivaju podatke o mjestima na kojima se nalaze tijela žrtava.

Zločin na Korićanskim stijena počinjen je 21. augusta 1992. godine. Tada je strijeljano 200 civila koju su konvojem prevoženi iz Prijedora prema Travniku. Civili su izvedeni iz autobusa, naređeno im je da stanu uz rub provalije, a potom im je pucano u leđa.

Nakon što su popadali u provaliju, policajci su nastavili sa bacanjem bombi i pucanjem. Nekoliko ljudi je ipak preživjelo ovaj masakr i to tako što su se prije nego je pucanje počelo bacili niz provaliju. Oni su do danas svjedoci u procesima pred sudovima.

Jedan broj policajaca koji su učestvovali u ovom masakru su priznali krivicu, i to Damir Ivanković, Gordan Đurić i Ljubiša Četić. Ivanković je 2009. osuđen na 14, Đurić na osam, a 2010. Četiću je izrečeno 13 godina zatvora.

Darko Mrđa je pred Haškim tribunalom 2004. osuđen na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu za isti zločin.

Osim ove četvorice, za zločin na Korićanskim stijenama su pred Sudom BiH pravomoćno osuđeni Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21, te Željko Stojnić na 15 godina zatvora. Također su osuđeni Saša Zečević i Radoslav Knežević i to 2012. godine na po 23 godine zatvora.

Za učešće u strijeljanju civila Zečević je bio optužen s Petrom Čivčićem i Brankom Topolom, koji su oslobođeni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: