Tradicionalni pohod na Igman
0

Obilježena 70. godišnjica Igmanskog marša

FENA
Foto: F. K./Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com)
Tradicionalnim pohodom na planinu Igman i drugim prigodnim sadržajima danas je obilježena 70. godišnjica Igmanskog marša, jedne od najznačajnih operacija u toku NOB-a u Drugom svjetskom ratu.

Centralni događaj upriličen je na Velikom polju na Igmanu, a programom obilježavanja obuhvaćene su četiri općine (Vogošća, Novi Grad, Ilidža i Hadžići) kroz koje je, na području današnjeg Kantona Sarajevo, 1942. prošla Prva proleterska brigada u pokretu do istočne Bosne.

Kako je Feni kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovo ja bila prilika za evociranje sjećanja na značajne događaje iz prošlosti i antifašističku tradiciju Bosne i Hercegovine o čemu su, među ostalim, govorili premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić te predstavnici udruženja koja baštine tekovine antifašističke borbe.

Historijski sat, koji je protekao u prijateljskoj i dostojanstvenoj atmosferi, okupio je više hiljada sudionika, među kojima i preživjele borce NOR-a, sudionike Igmanskog marša i predstavnike udruženja antifašista iz BiH, Hrvatske i Srbije.

Prisutnima se obratio i 92-godišnji pukovnik i prof. Aleksandar Bjelojević Čaba, pripadnik 2. čete 2. crnogorskog bataljona u sklopu Prve proleterske brigade, koji živi u Beogradu.

U skladu s Programom manifestacije sudionici su položili cvijeće na spomenik na Brezovači i šehidskom mezarju borcima Armije RBiH, a na lokalitetu Brezovače formirana je marševska kolona koja se kretala u pravcu Mrazišta i Velikog polja, gdje je, također, položeno cvijeće na partizanskim spomenicima i na šehidskim mezarjima.

Obilježavanje 70. godišnjice Igmanskog marša organizirao je Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Kantona Sarajevo u suradnji s Udruženjem antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (ABNOR) Hadžići.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od -38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.