Kako je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu izjavio dekan ovog fakulteta prof. dr. Srebren Dizdar, na Fakultetu smatraju da treba organizirati veliki školski sat te niz drugih aktivnosti, kao što su predavanja o ugledu profesije, radionice, te skečeve kako bi se ova profesija pokazala i u drugačijem svjetlu.
Dobro je poznato da je položaj nastavnika u BiH jako loš, o čemu svjedoče brojni štrajkovi, prekidi nastave, nezadovoljstvo nastavnika, učenika i roditelja...
Prof. Dizdar naglašava da će se ovom manifestacijom ukazati i na neka od tih pitanja. Posebna radionica bit će održana o predavanju historije u savremenoj Evropi.
Kada je u pitanju obrazovanje nastavnika, Dizdar navodi da je u BiH nakon rata došlo do "eksplozije" obrazovanja, što je rezultiralo devalviranjem znanja.
Prof. dr. Ilijas Tanović je dodao da je sistem vrijednosti u BiH u općoj dezorganizaciji. Po zakonu kantoni mogu otvarati univerzitete a da nemaju niti adekvatne uvjete niti kompetentne profesore.
Također, upozorio je on, niko nema podatke o potrebi za određenim profesijama pa tako i nastavnicima.
Na konferenciji je također najavljeno ponovno pokretanje sarajevskog lingvističkog kružoka (SALK), koji je kontinuirano djelovao od 1973. do 1992. godine.
Prema riječima prof. dr. Marine Katnić - Bakaršić, učesnici SALK-a su nekada više znanja mogli steći na ovim kružocima, nego na redovnom studiju.
Rad SALK-a bit će posvećen problemu imena jezika, normi, vezi naša tri jezika..., ali se kružok neće samo vraćati u prošlost, već će nastojati govoriti o svim jezicima koji se proučavaju na Filozofskom fakultetu.
U konktekstu obnove rada SALK-a dekan Dizdar je podsjetio da se danas navršava tačno 100 godina od odluke tadašnje austrougarske Zemaljske vlade za BiH o ukidanju naziva bosanski (zemaljski) jezik u službenoj upotrebi i proglašenjem srpsko-hrvatskog jezika za službeni jezik. Dizdar je, također, naveo da je prema nekim novim izvorima ta odluka donesena ipak 14. oktobra 2007.
Posljedice te odluke trajale su sve do raspada bivše Jugoslavije.
U vezi s tim je prof. dr. Dževad Jahić naglasio da je austrugarska uprava dozvolila bosanskim muslimanima, danas Bošnjacima, da mimo službene upotrebe koriste naziv bosanski jezik, čime je ovaj naziv sveden samo unutar jedne konfesije, ali to govori da je naziv bosanski jezik već bio dio tradicije i njegovog postojanja i u užem smislu kao jezika Bošnjaka.
- To dovodi do apsurda teze da je naziv bosanski jezik izmišljen, naglasio je prof. Jahić.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
