Predsjednik Saveza logoraša u BiH Murat Tahirović kazao je Feni da se već od 1999. obilježava taj događaj u cilju da se ne zaboravi sve ono što se tokom rata u BiH dešavalo u logoru "Manjača" i upozori da određeni broj onih koji su odgovorni za zločine na tom mjestu još slobodno šeta kako Bosnom i Hercegovinom tako i zemljama regiona.
Tim obilježavanjem pokušava se, kaže Tahirović, utjecati na svijest javnosti da se ne zaboravi ono što se dešavalo.
Tahirović sa žaljenjem konstatira da će godišnjica zatvaranja logora "Manjača" i ove godine biti obilježena bez prisustva državnih zvaničnika.
On kaže da je upućem dopis svim zvaničnicima u BiH, ali da niko od njih nije potvrdio poziv. "Prema našim informacijama, niko od njih i neće doći na Manjaču. To ukazuje na to da su zvaničnici u BiH zaboravili ono što se dešavalo i da 1992., kad su ljudi bili u Manjači, niko iz BiH nije imao značajnog interesa da ti ljudi budu oslobođeni. Jednostavno smo tad, kao i sad, prepušteni medijima (tad svjetskim a sad samo bh. medijima) da objave javnosti da su ljudi koji su preživjeli torturu došli na mjesto zločina da ukažu na strahote zločina koji su se tamo dešavali," kaže Tahirović.
Programom obilježavanja 17. godišnjice zatvaranja logora "Manjača" planirano je polaganje cvijeća na mjesto gdje je ubijen Omer Filipović, profesor iz Ključa, te govor triju preživjelih logoraša iz Prijedora, Ključa i Sanskog Mosta, koji će ispričati svoje utiske iz tog perioda torture u logoru.
Poznato je da su u logoru "Manjača" 1991. prvo bili zatvoreni Hrvati iz R Hrvatske, a 1992. u logoru su ih naslijedili Bošnjaci i Hrvati s područja općina Prijedora, Sanskog Mosta, Bosanskog Novog, Ključa, Bosanske Krupe, Bosanske Dubice i drugih mjesta koji su gravitirali području Manjače.
Ne postoje tačni podaci o tome koliko je zarobljenika prošlo kroz logor "Manjača". Prema zvaničnim podacima bh. sudskih organa i Tribunala, kroz logor "Manjača" prošlo je 4.000 do 5.000 ljudi.
