{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


O značaju tunela spasa, 16 godina poslije

F
24.6.2009. u 18:19
0
7
O značaju tunela spasa, 16 godina poslije
0
O značaju tunela spasa, 16 godina poslije
Učesnici okruglog stola koji je danas u Sarajevu održan o značaju tunela Dobrinja-Butmir za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine saglasni su da se nedostajuća dokumentacija o izgradnji tog objekta ustupi vojci, sadašnjem Ministarstvu odbrane BiH, iz "ličnih arhiva pojedinaca", kako je rečeno, i pohrani u državnu vojnu arhivu.
Zaključeno je i da treba ubrzati revitalizaciju objekta ali tako da on kao svojevrsni brend Sarajeva, kako ga sada vide turistički poslenici, što više podsjeća na ratni tunel spasa, što je i bio, te na tešku i iznurujuću borbu za preživljavanje opkoljenog grada s gotovo pola miliona stanovnika i njihovu jedinu vezu sa svijetom.

Zaključeno je i da sve ljude zaslužne za gradnju treba za 31. juli pozvati na obilježavanje 16-godišnjice prokopavanja.

Organizator okruglog stola bilo je Udruženje za zaštitu tekovina borbe za BiH koje djeluje u Sarajevskom kantonu, a iz pozivnice zvanicama proizilazilo je da je cilj - osvijetliti vojni i svaki drugi značaj tunela D-B za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

O vojnom značaju ovog objekta su govorili Enver Hadžihasanović i Vahid Karavelić, ilustrujući nesagledivu važnost i podatkom da je prokopavanje omogućilo izlazak prvih jedinica iz grada da bi se kao ispomoć pridružile iznurenim braniocima na Igmanu i spriječile na taj način da oko Sarajeva bude stvoren drugi opsadni obruč.

O neprocjenjivoj važnosti tunela za iznurene civile u gradu kao jedinog puta za dopremu hrane i ostalih neophodnih potrepština govorio je Ismet Hadžić - Mutevelija.

I pored naznake zvanicama da je okrugli sto sazvan radi osvjetljavanja značaja objekta za odbranu zemlje i glavnog grada, o čemu se inače ne govori koliko treba, više je diskutovano o tome ko je idejni tvorac i projektant objekta, a ko sebi nepravdeno pripisuje zasluge za to.

Imena onih koje učesnici smatraju samozvanim zaslužnicima nisu spominjana, ali su Adem Crnovršanin, kao i Nazim Mahmutović, koji su bili angažovani na izgradnji objekta s butmirske strane, istakli zaslužne, a među njima jednog kovača, i sada živog, koji je pomogao na poseban način jer je kovao krampe bez jednog uobičajenog dijela koji se inače prebacuje preko ramena, kako bi kopači mogli zamahivati u tijesnom podzemlju pri iskopavanju. Njegovo ime je Ramiz Muzur.

Osim Crnovršanina i Mahmutovića, od više graditelja s butmirske strane, današnjem okruglom stolu je prisustvovao i najstariji - Fadil Rizvo.

Asim Džambasović koji je govorio o samoj ideji za gradnju i naređenju o njenoj realizaciji, smatra da će ostati nepoznato ko je osoba u čijoj je glavi rođena sama zamisao, ali je za njega iz ličnih ratnih sjećanja neosporno da mu je komandant Prvog korupsa Armije RBiH general Mustafa Hajrulahović- Talijan saopštio odluku o gradnji tunela.

Džambasović, koji se ne sjeća datuma kad mu je to kazano ni da li mu je Hajrulahović pokazao kakav pisani dokument, doveo je tako pitanje naređenja o gradnji u okvir vojnih struktura.

Adem Crnovršnanin, pak, ističe da su s butmirske strane, procentualno, mnogo više u samom prokopavanju učestvovali pripadnici civilne zaštite nego vojnici, a na početku gradnje to su, prema njegovim riječima, bili penzionisani rudari, ratne izbjeglice iz Miljevine. Crnovršanin ne potcjenjuje ni značaj vojnog učešća u gradnji.

"Čuo sam da je ideja potekla od Iranaca, stručnjaka, koji su imali ranija bejrutska iskustva, da su je oni kazali Aliji Izetbegovići i da je tako krenula dalje, do realizacije. Ovo ne mora biti tačno, ali čuo sam", rekao je na skupu Mustafa Polutak.

Vahid Karavelić je također doveo u vezu ideju za gradnju s iranskim stručnjacima jer je jednom kratkom usmenom izvještavanju komandanta Prvog korpusa Hajrulahovića Seferu Haliloviću, tadašnjem prvom čovjeku Armije RBiH, o teškim prilikama u Sarajevu krajem 1992., prisustvovao jedan Iranac i zapitao zašto ne bi bio prokopan spasonosni tunel ispod Igmana. Tom sastanku je prisustvovao i Karavelić i kako je danas ustvrdio, domaći učesnici su se pogledali međusobno kao da Iranac govori o nečemu potpuno nemogućem, ali ideja je ipak ostala živa.

"Sarajevski tunel je genijalna ideja 'običnih' ljudi koji su nemoguću misiju pretvorili u stvarnost da bi mi u Sarajevu opstali", zaključio je Ismet Hadžić - Mutevelija.

I pored ovih polemika, značajna naznaka današnjeg skupa je da tunel treba što prije revitalizirati i pretvoriti u turističku destinaciju, mjesto za saznavanje istine svim dolaznicima o natčovječanskim naporima za preživljavanje iznurenog grada te o strateškom značaju objekta u odbrani Sarajeva i zemlje.

"Kako je građen tunel i ko osnovano, a ko neosnovano pripisuje sebi zasluge za to, treba da odgovori drugi okrugli sto. Tunel je neosporno imao stategijski značaj za Armiju RBiH i odbranu zemlje", zaključak je Envera Hadžihasanovića.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: