"Nova partija će kreirati novu pukotinu na bošnjačkoj političkoj sceni, naročito tokom kampanje za izbore 2010. Radončić također uživa podršku lidera Islamske zajednice (reisa Mustafe ef. Cerića, op. F. B.). Također, Radončić posjeduje i direktno kontrolira najtiražnje dnevne novine u BiH što je osigurati da se poruka njegove kampanje dobro propagira", kaže ambasador English u svojoj povjerljivoj depeši.
Radončićeva reputacija upetljanog u upitne poslovne sa partnerima iz političkog spektra, kombinirana sa snažnom željom da utječe na pravosuđe kako bi izbjegao procesuiranje zbog korupcije, sugerira kako će tražiti političke saveznike za projekte od lične koristi, radije nego partnere na ideološkoj i etničkoj osnovi, piše u depeši.
Apatični glasači namamljeni na ekonomiju
"Iako je prerano za konretne procjene, Radončićeva partija će uzeti glasove primarno od Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao i od apatičnih glasača namamljenjih njegovim zavjetom da će poboljšati ekonomiju", stoji u rezimeu depeše u kojoj se nadugačko i naširoko obrazlažu veze Radončića sa ostalim političkim partijama, ali i sa poglavarom Islamske zajednice u BiH.
U depeši piše kako je Radončić izrastao iz relativnog siromaštva i nejasnoća nakon rata 1992-95. i postao osnivač i vlasnik vodeće izdavačke kuće, Avaza, najpoznatije po istoimenoj dnevnoj novini. Uspjeh Avaza, raportira English, dao je Radončiću značajnu kontrolu medija u Bošnjaka.
"Stoga se Avaz pokazao kao moćno oružje protiv Radončićevih protivnika, naročito političkih autoriteta koji istražuju njegove uloge u korupcijskim skandalima", zaključuje američki diplomata.
Iako Radončić lično nije politički veteran, kroz Avaz je, pojašnjava English, igrao aktivnu ulogu u politici duže od deceniju, dok su se bošnjački političari otimali za njegovu podršku. Kandidati koje je Avaz favorizirao kod Bošnjaka u izboru članova Predsjedništva BiH - najskorije Harisa Silajdžića u 2006. - obično su uspijevali na izborima. English dodaje kako je Radončić uzgojio međunarodna poznanstva, a Sead Numanović, glavni i odgovorni urednik Avaza, jedan je od ljudi u BiH sa najvećim brojem poznanstava.
Upletenost u korupciju preko Razvojne banke
"Radončić je, široko je rasprostranjeno mišljenje, upleten u korupciju, a najočiti je primjer njegove uloge u skandalu sa Razvojnom bankom Federacije BiH. Radončić je priznao da je unajmio Ramiza Džaferovića, člana SDA, direktora RBFBiH, za reviziju Avaza kroz Džeferovićevu ličnu revizorsku kompaniju. U isto vrijeme, Džaferović je kroz RBFBiH Radončiću dao zajam od 22,5 miliona maraka za gradnju Radončićevog tornja u Sarajevu. Također, mediji su nedavno izvijestili o navodnoj Radončićevoj vezi sa međunarodnim dilerom droge Kelmendijem, što je rezultiralo ogroman napad sa stranica Avaza na policijske dužnosnike koji su radili na slučaju.
Također, osoblje Ureda visokog predstavnika nedavno je povezalo Radončića sa međunarodnim peračima novca. Ovaj navod, koji je procurio do medija, iskra je koja je buknula u kampanju protiv prvog zamjenika visokog predstavnika (Raffija Gregoriana), uposlenika State Depertmenta, što na neki način potkopava Radončićeve tvrdnje da će jedan od njegovih prioriteta biti saradnja sa međunarodnom zajednicom", piše u depeši.
Charles English analizira potom kako je došlo do formiranja nove stranke u septembru 2009.
"Radončić, gotovo je sigurno, traži politički status kako bi se osigurao od istraga nelegalnih poslova kroz upravljanje vladom i utjecaja na pravosuđe. K tome još, sad je za njega pravo vrijeme da uđe u politiku, s obzirom da drugi mediji pišu kako Radončićev posao opada a najbliži rival, Oslobođenje, Avaz rapidno stiže prodajom", piše u depeši, a English piše kako pragmatični Radončić ulazi u politiku kako bi našao pouzdane partnere gdje god ih može naći, bez obzira na ideologiju i etnički background.
Savezništvo sa Miloradom Dodikom
"Ovaj pristup odvest će ga u savezništvo sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je također sav u biznisu, a i sam je pod istragom za korupciju. Stoga je Dodiku Radončić idealan politički sagovornik", piše u Englishovoj depeši. Potom se spominje kako je Radončić Amerikancima rekao kako se u januaru 2010. susreo sa Dodikom, kao i sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem - koji je takđer optužen za korupciju i koji kuje zajedničke planove sa Dodikom. I koji ima dobre odnose sa obojicom.
English spominje i poznate ličnosti koje su se u vrijeme pisanja ove depeše već uključili u SBB - poput Harisa Bašića, Adnana Terzića, ali i spominje njegov snažan sandžački naglasak koji je stran većini Bosanaca.
"Štaviše, nedostaje mu lična harizma i generalno se ne osjeća ugodno sa sagovornicima koji se ne slažu sa njim", napisao je English o Radončiću, dodavši kako je ekonomija jedna od glavnih predizbornih tema Avaza, kao i insistiranje na nekompetentnosti aktuelnih lidera, poglavito bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.
Također, English primjećuje kako je Islamska zajednica, koja je prije podržavala Silajdžića, sada podržava Radončića.
Ocrnjivanje Silajdžića
"Avaz konstantno ocrnjuje Silajdžića nazivajući ga lažljivim predsjednikom i mafijaškim kumom koji krade od sirotinje. Radončić također želi sebe pozicionirati kao ključnog sagovornika među Bošnjacima kod američke vlade, umjesto samoproglašenog Silajdžića. Tako je u februaru bio u Washingtonu na molitvenom doručku, a održao je i govor u Američkom institutu za mir, o čemu je štampa naširoko izvještavala", prenosi English.
Sada već bivši američki ambasador u BiH primjećuje kako se bliskost između reisa Cerića i Radončića očituje i donacijom jednom miliona maraka za središte Rijaseta u Sarajevu. English primjećuje kako je reis Cerić jedina javna ličnost koju Avaz nikad nije kritizirao, kako je reis redovan na naslovnim stranama, kako se redovno izvještava sa njegovih putovanja i napadaju mediji koji ga kritiziraju. English podsjeća kako je Avaz čak "drugačije interpretirao" osudu iz februara 2009. kada je imam iz Travnika osuđen za pedofiliju.
"Radončić je otvoreno prenosio reisov povik protiv islamofobije, a posljednji slučaj je napad na bivšu glavnu i odgovornu urednicu Federalne televizije Dušku Jurišić, koja je izvještavala o Radončićevoj ulozi u skandalu sa Razvojnom bankom Federacije BiH. Radončić je izjavio da 'ne možemo dozvoliti osobama koje nisu muslimani da budu urednici u našoj islamskoj zajednici'. Svaka otvorena podrška Radončićevoj partiji dala bi Radončiću dodatni podsticaj među glasačima vjernicima koji Tihića vide kao isuviše sekularnog", kaže English, napominjući kako mu je zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajlić prepričao dijalog između reisa Cerića i Fahrudina Radončića.
Dijalog sa prijema
"Reis je na prijemu rekao Radončiću da ga ljudi moraju vidjeti u džamiji. 'Ali reis efendija, ja ne znam nijednu molitvu!' kazao je Radončić reisu. Kasnije, teatralno, tokom ručka sa zamjenicom šefa misije u Ambasadi SAD-a Radončić je držao podignutu čašu i rekao: 'Ne mogu ja podržavati radikalni islam. Ja bih bio njihova prva žrtva!", prenosi prva depeša iz Ambasade u Sarajevu objavljena na WikiLeaksu.
Iako Radončić, piše English dalje, najviše trenutno ratuje sa Strankom demokratske akcije, najduži animozitet sa drugom značajom strankom u Federaciji, Socijaldemokratskom partijom, koja proizilazi iz njegovoj ličnog animoziteta spram predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije. Ipak, on je na sastanku sa zamjenicom šefa misije istinski šokirao i glavnog urednika Avaza Numanovića kad je rekao kako se navodno susreo sa Zlatkom Lagumždijom i dva sata razgovarao o potencijalnim postizbornim koalicijama.
"I pored toga, to što Avaz konstantno omalovažava Lagumdžiju i Silajdića, kao i zbog Radončićevih veza sa reisom, koji je također u sukobu sa obojicom - čini malo vjerovanim da će bilo koja partija željeti sarađivati sa njim nakon izbora", kaže English.
Odvratno, ali pragmatično
Na koncu, u zaključku English kaže: "Koliko god odvratno bilo nama ili drugima - ukoliko Radončić osvoji dovoljno glasova na oktobarskim izborima te se priključi vladajućoj koaliciji na državnom i federalnom nivou, njegova komparativna prednost što nema neslaganja sa liderima u Republici Srpskoj, kao i pragmatični pristup pitanjima koja se tiču ekonomskog razvoja i ustavnih reformi, kao i evropatlantskih integracija, možda bi mogli doprinijeti, kratkoročno gledajući, mirnijoj situaciji u Bosni i Hercegovini".
