Predloženim zakonom utvrđeno je da će popis biti proveden od 1. do 15. aprila 2011. godine. U podatke o stanovništvu prilikom popisa, uz osnovne lične podatke, prema ovom zakonskom prijedlogu, bit će uključeni i državljanstvo, etnička/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, invalidnost, informacije o zaposlenosti, mjesto stalnog boravka, podaci u vezi s izbjegličkim ili statusom raseljenih osoba, kao i pitanje o tome da li takve osobe imaju namjeru da se vrate u mjesto odakle su raseljene.
Tokom diskusije čula su se različita, ali već poznata mišljenja poslanika. Dok poslanici iz RS-a uglavnom podržavaju predloženi zakon, većina bošnjačkih poslanika se protivi predloženim zakonskim rješenjima koja predviđaju podatke o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti.
Oni koji su protiv tvrde da bi usvajanjem ovakvog zakona bio “stavljen pečat na segregaciju” te prihvaćeni rezultati etničkog čišćenja. Rečeno je i to da predloženi zakon uopće ne vodi računa o tome da je u ovoj zemlji 2,2 miliona stanovnika pomjereno iz svojih domova.
Neki od poslanika su isticali da nisu protiv popisa stanovništva, ali da se protive ponuđenim rješenjima koja, između ostalog, zanemaruju bh. dijasporu.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović je obraćajući se poslanicima, između ostaloga, kazao da interresorna radna grupa nije mogla naći adekvatan model kako da se u kratkom roku popiše stanovništvo BiH raseljeno širom svijeta.
Principe Prijedloga zakona o popisu stanovništva nije podržala ni Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
