Odluka datira još iz doba administracije predsjednika Billa Clintona, a provedba se samo ubrzala nakon terorističkih napada u septembru 2001. godine.
No, kako su ustanovili brojni istoričari koji koriste te dokumente, status povjerljivih dokumenata dobili su i mnogi koji se već ranije objavljeni, bilo u djelima istoričara ili čak u službenim spisima Državnog sekretarijata.
Premda niko ne osporava potrebu da se neki dokumenti vrate u okrilje tajnosti, piše njujorški list, u nekim slučajevima radi se o upravo apsurdnom izboru.
Recimo, povjerljivim je označen jedan telegram iz 1962. godine koji je poslao George Kennan, tadašnji američki ambasador u Jugoslaviji. Telegram sadrži engleski prijevod članka objavljenog u beogradskim dnevnim novinama o kineskom programu nuklearnog naoružanja.