{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


NVO obrazložio stavove o pitanju presude u slučaju Sejdić i Finci

F
19.7.2012. u 17:00
11
4
NVO obrazložio stavove o pitanju presude u slučaju Sejdić i Finci
11
NVO obrazložio stavove o pitanju presude u slučaju Sejdić i Finci
Dervo Sejdić
Više od 20 nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine obrazložilo danas na okruglom stolu u Sarajevu o temi "Dogovor o implementaciji presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH" svoje stavove o sporazumu koji su političke partije postigle o implementaciji presude, iznoseći nekoliko neslaganja s tim materijalom.
Na početku okruglog stola uime nevladine organizacije "Zašto NE" Tijana Cvjetićanin iznijela je nedostatke ovog materijala posebno naglašavajući da ovako predložen nije pravi način za kako provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu tako ni za uklanjanje diskriminirajućih odredbi iz Ustava BiH.

Kao drugu primjedbu navela je da se u ovom prijedlogu provedbe presude uključuju pitanja koja nisu predmet presude suda, to znači da se rješavaju drugi problemi koji postoje u vezi s konstitutivnim narodima, ali ne oni koji bi trebali da se riješe na osnovu presude Suda za ljudska prava.

"Ako bi se ovaj sporazum zaista implementirao održala bi se diskriminacija pripadnika nekonstitutivnih naroda u BiH, ali bi se također dovelo do diskriminacije konstitutivnih naroda u kantonima u kojima bi oni bili manjina na temelju popisa stanovništva koji slijedi 2013. godine", tvrdi Cvjetićanin.

Također, način korištenja rezultata iz tog popisa i izjašnjavanje o pitanju nacionalne pripadnosti koje je sa stanovišta EUROSTAT-a diskutabilno zbog njegove formulacije, nevladin sektor smatra da nije legitiman temelj za ustavne reforme, niti za ugrađivanje promjena u Ustavu ili Izbornom zakonu BiH.

Jedan od aktera koji je pokrenuo pitanje prava nacionalnih manjina u BiH Dervo Sejdić izrazio je stav da ovakav dokument nema za cilj uklanjanje diskriminacije prema nacionalnim manjinama nego se bavi zaštitom prava konstitutivnih naroda, naglašavajući da u ovaj sporazum nisu bili uključeni oni na koje se presuda Suda za ljudska prava direktno odnosi.

Podsjetio je da parlamentarna komisija koja je formirana kako bi implementirala ovu presudu nije postigla značajne rezultate, kazavši da je zbog činjenice da se nije mogao kandidirati na općim izborima zbog neprovedbe presude, a nakon njegovog obraćanja Centralnoj izbornoj komisiji i Ustavnom sudu BiH, 12. oktobra 2010. godine podnio novu apelaciju Sudu za ljudska prava zbog neprovedbe presude, a održavanja izbora.

Okruglom stolu prisustvovala je članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Lidija Korać, ali se predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i HDZ 1990, koji su također za ovakav materijal, nisu odazvali pozivu na okrugli stol što su predstavnici nevladinog sektora ocijenili lošom porukom.

Korać je u svom izlaganju napomenula da se ne radi o sporazumu koji su potpisale četiri parlamentarne stranke koji bi, da je takav, imao pravne obaveze, naglašavajući da je SDP prezentirao radni materijal oko kojeg postoji realni politički konsenzus i koji objektivno ima šansu da prođe parlamentarnu proceduru, dodajući da nije tačno da se ovim materijalom cementira diskriminacija.

Budući da je u radnom materijalu tretiran i izbor u Dom naroda Federalnog parlamenta ponovila je da je izbor izaslanika dovodio u diskriminaciju birače u BiH, jer da bi neko bio izaslanik iz Bosanskopodrinjskog kantona iz reda hrvatskog naroda bilo mu je potrebno oko 900 glasova, a ako dolazi iz tog konstitutivnog naroda iz Tuzlanskog kantona potrebno mu je 11.962 glasa.

Okruglom stolu prisustvovao Zijad Alajbegović uime Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, stranke koja je podržala ovakav prijedlog, a kazao je da je cilj te stranke riješiti ovaj problem te je pozvao političke predstavnike, nevladine organizacije, medijsku i akademsku javnost da digne svoj glas i predlože najbolje rješenje.

Kako su naveli iz organizacija civilnog društva za njih predstavlja i problema način na koji se došlo do sporazuma tako da nije konsultirano civilno društvo u provođenje jednog od najvažnijih pitanja trenutno u BiH od kojeg će zavisiti i evropske integracije, ali i daljnje članstvo BiH u Vijeću Evrope.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: