Inzko je rekao da je nedavno nezvanično pomenuo 2020. kao godinu kada bi BiH mogla da pristupi EU imajući na umu da je Španiji bilo potrebno devet godina da bude primljena,
"Mislim, međutim, da je najvažnije da se dobije status kandidata, jer tada počinju pravi pregovori, tada počinje pravi proces približavanja", istakao je on.
Govoreći o pravu na entiteski veto, Inzko je naveo da ne bi imao ništa protiv da se on primjenjuje kada je u pitanju zaštita srpskih interesa kao što su jezik ili kultura ili srpske ustanove unutar BiH, ali ne i kod pitanja evropskih integracija.
Na pitanje da li su prevaziđeni uzroci koji su doveli do rata, odnosno da li je Daytonski sporazum samo zamrznuo etnička neslaganja, Inzko je odgovorio da je zemlja u kojoj nisu postojali nikakvi državni simboli, pasoš, zastava, himna i zajedničke registarske tablice, ostvarila gigantski napredak u prvih 11 godina po završetku rata, iako je u posljednje četiri godine došlo do stagnacije.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU u BiH je naglasio da je poslije oktobarskih izbora preovladao novi realizam i da je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odmah ispružio ruku i izvinio se za nedužne žrtve za koje je bila odgovorna Armija BiH.
"Mislim da je sada i Sarajevo spremno da prihvati realnost, ali s evropskom idejom da granice treba prevazilaziti, a ne jačati", naveo je Inzko u intervjuu koji je nedeljnik "Vreme" objavio u četvrtak.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
