Ovaj zakon izazvao je burnu raspravu u četvrtak kasno popodne jer je opozicija izrazila sumnju da je hitna procedura i smisao izmjena zakona sveden na osiguravanje sredstava za izgradnju 'kamengrada' u Višegradu po ideji Emira Kusturice.
Da li zakon treba da se mijenja samo da bi se za realizaciju projekta “Andrićgrada” utrošila sredstva, koja po osnovu naknada za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije u RS-u ima općina Višegrad, pitali su opozicionari, a iz redova vladajućih stranaka stiglo je ubjeđivanje da je taj projekt “od velikog značaja za Višegrad i širi prostor” te čuđenje zašto to nema podršku svih poslanika.
Burna rasprava o notarima
U "Danu za glasanje" prihvaćen je i novi Zakon o Ustavnom sudu RS-a, koji je pretrpio izmjene u odnosu na formu nacrta, pa je definirano da mandat predsjedika te najviše pravosudne istance traje četiri godine, a završava se nakon navršenih 70 godina, s tim da sudije mogu ostati na tim pozicijama do izbora novih. Ponovo su burnu raspravu izazvale izmjene Zakona o notarima kojima se definira Vlada RS, na prijedlog resornog ministra, donosi uredbu o visini i načinu određivanja nagrade i naknade za rad notara.
Resorni ministar Džerard Selman najavio je donošenje te uredbe u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. “Zakonskim rješenjem oduzima se pravo Notarskoj komori da aktima utvrđuje notarsku tarifu zato što je notarska služba javna, što su na notare prenesena određena javna ovlaštenja koja su regulisana Zakonom o notarima i drugim propisima, te stoga Vlada RS-a po tom osnovu ima pravo da utvrđuje visinu nagrade i naknade troškova koji pripadaju notarima kao nosiocima javnih ovlaštenja”, tvrdi Selman.
Sudska policija u nadležnosti Vrhovnog suda RS-a
SDS je tražio da visinu notarskih usluga predlaže Notarska komora, a poslanik te stranke Tomica Stojanović predložio je zaključak da parlament zaduži Vladu da u roku od 80 dana napravi nacrt novog zakona o notarima, jer je i ovaj pretrpio niz izmjena. Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji predviđa da nakon devetog razreda bude provedena provjera znanja učenika i da bez dodatnog potvrđivanja budu priznati razredi koje su učenici položili u Srbiji, što je, navedeno je, u skladu sa specijalnim i paralelnim odnosima sa Srbijom.
Snježana Božić je uime SDS-a predložila amandmane na ovaj zakon u kojima se navodi da ministar prosvjete treba da donosi pravilnik o osnivanju škola, ali da se za prestanak rada mora tražiti saglasnost lokalnih zajednica. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i Zakon o Sudskoj policiji RS-a, koja će ubuduće biti u nadležnosti predsjednika Vrhovnog suda RS-a.
Nastavak sjednice je u ponedjeljak.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
