{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Niz praznina u Zakonu o spriječavanju sukoba interesa u RS-u

F
6.2.2009. u 16:14
0
1
Niz praznina u Zakonu o spriječavanju sukoba interesa u RS-u
0
Niz praznina u Zakonu o spriječavanju sukoba interesa u RS-u
Analiza Zakona o spriječavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske otkrila je niz praznina koje pružaju priliku za zloupotrebu, kako od javnih zvaničnika tako i samih tijela za provođenje zakona, ocjena je Transparency Internationala BiH.
Opći zaključak je da je ovaj zakon manje restriktivan u odnosu na ostalo zakonodavstvo u ovoj oblasti, saopćeno je danas iz TIBiH.

TIBiH je izvršila analizu ovog zakona, poredeći ga s relevantnim zakonima na državnom, entitetskom i nivou Brčko Distrikta i povlačeći paralele između pojedinih rješenja, te analizirajući međusobnu usaglašenost zakona RS s krovnim zakonima na nivou BiH.

Naime, TIBiH izdvaja formulaciju iz člana 1 ovog zakona, prema kojoj se određena pitanja mogu drugačije urediti posebnim zakonom.

- Ovdje se otvoreno postavlja pitanje zašto zakonodavac smatra da zakonska rješenja iz tek donesenog zakona ne bi trebalo uređivati zakonskim izmjenama i dopunama, već nekim drugim zakonom, navodi u današnjem saopćenju TIBiH.

Dodaje da nije jasno kako je moguće da se nekim drugim zakonom mijenja Zakon RS-a, jer su svi zakoni iste pravne snage, te nisu jasne namjere zakonodavca kada otvara vrata za eventulano kršenje ustavnih principa o usklađenosti zakona jednih s drugim i unaprijed ustavno amnestira neke buduće promjene u zakonodavstvu vezano za oblast sukoba interesa.

Također, krug lica na koja se odnosi Zakon RS-a znatno je uži u odnosu na zakon na državnom nivou, jer se ne primjenjuje u slučaju tzv. tazbinskog srodstva.

- Ovakvo rješenje zasigurno ne doprinosi prevenciji sukoba interesa u organima vlasti u RS-u, imajući u vidu domaću praksu da bliske veze s politikom predstavljaju "ulaznicu“ za zaključenje unosnih poslova s organima vlasti, ocjena je TIBiH.

Još jedna kontroverza proizlazi iz člana 3, navodi TI BiH, koji propisuje da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu, u vrijeme dok vrše javnu funkciju i tri mjeseca nakon prestanka javne funkcije, biti članovi nadzornog odbora ili direktori javnih preduzeća.

Odredbe stava 1. i 2. ovog člana za javne zvaničnike u jedinicama lokalne samouprave odnose se samo na javna preduzeća koja je osnovala jedinica lokalne samouprave u kojoj oni vrše funkciju.

- Nameće se zaključak da javni zvaničnici u organima vlasti na nivou RS mogu biti članovi nadzornih odbora i direktori javnih preduzeća koja su osnovale jedinice lokalne samouprave i obrnuto, a da državni zvaničnici s lokalnih nivoa vlasti mogu biti članovi nadzornih odbora i direktori javnih preduzeća koje je osnovala RS, stav je TIBiH.

Ova organizacija navodi da Zakon RS-a podrazumijeva i uži krug institucija u kojima javni zvaničnici mogu doći u potencijalni sukob interesa u odnosu na ostale tri jurusdikcije, zatim uži krug funkcija, te kraći rok za preuzimanje navedenih funkcija u odnosu na BiH, FBiH i BiH.

Zakonom RS-a je, kako ocjenjuje TIBiH, otvoreno i jedno veliko pravno i tehničko pitanje, a vezano je za nadležnosti nad primjenama zakona na različitim nivoima, odnosno za odnos CIK-a BiH, koja ima obavezu primjene za nivo BiH, FBiH i Brčko Distrikta, i Komisije RS, koja ima zakonsku obavezu da primjenjuje Zakon RS-a na teritoriji RS.

Komisija RS-a, između ostalog, ima nadležnost da donosi odluke o tome da li neko djelovanje ili propust djelovanja predstavlja kršenje zakona, dok je članom 17 propisano da se protiv odluke prvostepene Komisije može podnijeti žalba Komisiji za žalbe, koju, kao i u prethodnom slučaju, imenuje Narodna skupština RS-a na period od četiri godine.

- Ako se ovo stavi u kontekst izbora članova Komisije, jasno se zaključuje da će postupak primjene Zakona RS biti veoma politički motivisan i politički kontrolisan, smatra TIBiH.

Zakonodavac u RS-u je odlučio da uvede dvostepeni upravni postupak u vezi s primjenom Zakona RS-a, dok na ostalim nivoima vlasti, gdje CIKBiH ima nadležnost, postoji samo jednostepeni upravni postupak, nakon čega je moguće uložiti žalbu Apelacionom vijeću Suda BiH.

Također, TIBiH navodi da je nejasan i odnos između Komisije RS-a i CIK-a BiH, jer Komisija RS-a nema nikakve nadležnosti vezane za izborni proces, pa se postavlja pitanje da li će CIKBiH reagovati na utvrđeni sukob interesa.

Ako Komisija javnom zvaničniku utvrdi sukob interesa u toku prve godine izbornog procesa, on se neće moći kandidovati u roku od 4 godine, ali ništa ne garantuje da ga se može "natjerati“ da napusti sadašnju funkciju.

-Ovo dovodi do nejednakog pristupa prema licima koja se nalaze u istoj pravnoj i faktičkoj situaciji, s tim da postojanje takve situacije u RS-u ne predstavlja kršenje zakona, dok u isto vrijeme u drugim jurisdikcijiama u BiH predstavlja kršenje Zakona, navodi TIBiH.

Analiza zakona će biti dostavljena i Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS-a.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: