{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nezaposlenost najveći okolinski problem u BiH

S
3.6.2011. u 16:11
0
1
Nezaposlenost najveći okolinski problem u BiH
0
Nezaposlenost najveći okolinski problem u BiH
U Bosni i Hercegovini leži ogroman potencijal za usavršavanje i dodatnu edukaciju lica različitih struka kroz neformalni vid obrazovanja. Sigurno je da je gubitak intelektualnog kapitala i degradacija postojećeg vida obrazovanja najveća ratna šteta u Bosni i Hercegovini. Novim vidom visokoškolskog obrazovanja je došlo do hiperprodukcije lica koja nakon završenog fakulteta završavaju na tržištu rada gdje je ponuda radnih mjesta znatno niža od potražnje. Na taj način se povećava ionako visoka stopa nezaposlenosti. Nezaposlenost je upravo i najveći okolinski problem u Bosni i Hercegovini, budući da stanovništvo nema priliku zarađivati i plaćati edukaciju, a na kraju krajeva se odražava i na zdravstveno stanje što skraćuje život. Primjera radi, najveći okolinski problem u Njemačkoj su čestice u zraku manje od 2,5 mikrometra koje skraćuju život prosječnom Nijemcu za devet mjeseci.
Šta predstavlja neformalno obrazovanje?

Aida Muminović: Prema nedavnoj Odluci koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine neformalno obrazovanje je definisano kao organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja poput redovnih škola, centara za obuku, kompanija, agencija i slično.

Iz koje oblasti nedostaje neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini?

Vedad Suljić: Bosna i Hercegovina kao zemlja u razvoju koja je i sama u procesu globalizacije mora pratiti trendove u svijetu u ovom pogledu, jer smo mi mala država i sredina da bi sebi kreirali tržište po vlastitoj volji i potrebi. Trenutno je u svijetu aktuelno usavršavanje iz oblasti okolinskog upravljanja i energijske efikasnosti, a u Bosni i Hercegovini je svijest o ovim pitanjima dijelom već probuđena prije više od 50 godina. Sarajevo je jedan od prvih gradova u svijetu koji je uveo monitoring kvaliteta zraka, i to krajem 60-tih i počekom 70-tih. Međutim dešavanja tokom rata i poslije rata su skoro pa poništili sve što je urađeno po ovom pitanju. Tek nakon usvajanja zakonskih akata 2002. i 2003. godine iz ovih oblasti stvorene su kakve takve tržišne prilike i slijedom toga došlo je i do potražnje za usavršavanjem iz ovih oblasti.

Na koji se način može poboljšati stanje okoliša edukacijom?

Vedad Suljić: Razvijenost ekonomije jedne države direktno utiče i na odnos prema okolišu i efikasnoj alokaciji prirodnih resursa. Što je veći bruto domaći proizvod jedne države ona i izdvaja više sredstava u oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Dakle u jednoj fazi su negativni uticaji po okoliš u direktnoj korelaciji sa porastom BDP-a, tj. njegovim povećanjem povećavaju se i negativni uticaji po okoliš. Međutim u jednoj tačci dolazi do obrnutog slijeda događaja i to da BDP raste, a negativni uticaji po okoliš opadaju. To je faza u kojoj je i stanovništvo dovoljno educirano o značaju zaštite okoliša i tek tada jedan integralni sistem okolinskog upravljanja može da funkcioniše.

Da li u Bosni i Hercegovini postoji neformalno obrazovanje iz ovih oblasti?

Aida Muminović: Naša organizacija svoj djelokrug, dakle okoliš i energiju, zaokružuje edukacijom. Jedna strana medalje jeste da se i mi sami educiramo u ovim oblastima, ali je isto tako bitno to znanje pružiti i drugim zainteresiranim licima, što je druga strane iste medalje. CETEOR je u proteklih 19 godina svog postojanja realizovao brojne seminara, okruglie stolove, konferencije i specijalizirane škole. Po ovom smo jedinstveni u Bosni i Hercegovini i to smatramo jednom od naših konkurentskih prednosti. Školu „Stručnjak za upravljanje otpadom“ u periodu od dvije godina je pohađalo skoro 180 ljudi, a još impozantniji je podataka da je program osposobljavanja i usavršavanja za energetske preglede i energetsko certificiranje objekata u samo 4 mjeseca pohađalo skoro 120 ljudi.

Sa kojim se poteškoćama suočavate prilikom organizovanja programa neformalnog vida obrazovanja?

Vedad Suljić: U Bosni i Hercegovini donosioci odluka nisu dovoljno svjesni značaja edukacije vlastitog kadra što je jedna od ključnih prepreka. Mi u našoj firmi veliki značaj dajemo edukaciji vlastitog kadra koji nije jeftin, jer nažalost u Bosni i Hercegovini ne možemo uvijek dobiti znanje koje nam je neophodno, pa često idemo u susjedne zemlje ili zemlje zapadne Evrope. Bitno je shvatiti da edukacija nije trošak, već je investicija i kada donosioci odluka to shvate onda će biti premoštena jedna ogromna barijera u segmentu neformalnog obrazovanja.

Da li imate u planu nove oblike neformalnog obrazovanja?

Aida Muminović: CETEOR (www.ceteor.ba) nastoji uvijek ići prije tržišta, odnosno mi pokušavamo prognozirati budućnost kako bi danas radili i planirali kako da je dočekamo što spremniji. Iz tog razloga i jesmo pioniri u mnogim oblastima, kao što su edukacija iz oblasti klimatskih promjena i slično. Upravo smo u toku realizacije prvog seminara „Upravljanje kvalitetom zraka i suzbijanje klimatskih promjena“ koji će se održati na Vlašiću početkom juna.

Koje su dodatne koristi od neformalnog obrazovanja?

Vedad Suljić: Pored lične edukacije polaznici na našim događajima imaju priliku doći u kontakt sa ljudima zaposlenim u državnim agencijama koje regulišu ove oblasti. Na taj način smo često mi, odnosno naši programi edukacije, most između privrede i države. Često puta smo omogućili korisnu razmjenu iskustava koja je pomogla i privrednicima da bolje shvate svoje obaveze, ali i da predstavnici ministarstava dobiju bolji uvid u stanje na terenu. Vođenje politike iz kancelarije bez dodira sa realnim stvarima na terenu je isto kao i zatvoriti se na fakultet i predavati čitav život bez da se dodatno informišete o novim trendovima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: