{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Newsweek: Preporođena Bosna

N
12.8.2006. u 22:34
0
0
Newsweek: Preporođena Bosna
0
Newsweek: Preporođena Bosna
U nastavku pročitajte kako izgleda post-dejtonska Bosna i Hercegovina, viđena očima novinara Newsweeka. Nekadašnja opustošena zemlja Evrope, uništena ratom, ideologijama i etničkom mržnjom, vraća se na velika vrata. Piše: Ginanne Brownell.
Elvir Čaušević napustio je Sarajevo 1990. godine, malo prije nego je rat zahvatio Bosnu i razbio je u parčad. Nedavno se sa 33 godine i američkim obrazovanjem (postao je član istraživačkog osoblja Univerziteta Yale), vraća u Sarajevo, oduševljen transformacijom grada. Sarajevo - razoreni grad čiji su se snimci oštećenih i spaljenih zgrada često prikazivali na TV stanicama tokom mračnih godina, grad lišen nekadašnjeg kozmopolitizma.

Ali, ne više. Sarajevo je danas slika evropske metropole u procvatu, pun šik restorana i glamuroznih umjetničkih galerija. Kranovi su ispunili nebo, podižući nove kancelarije i dajući novo lice, između ostalih, i bosanskoj postmodernoj zgradi Parlamenta, uništenoj tokom rata. Šetajući po kaldrmi sarajevske Bašćaršije – krivudavim labirintom kafana i suvenirnica gdje se može kupiti sve, od setova za tursku kafu do majica na kojima piše „I'm muslim, don't panic“, Čaušević pozitivno govori.

[SLIKA]1[/SLIKA]
Baščaršija

„Sada je vrijeme za ovu zemlju,“ on poručuje. Njegov plan je osnovati filijale svoje njujorške firme, koja se bavi medicinskim instrumentima, u Sarajevu i Tuzli – što je odlična investicija, vjeruje on, zbog snažne tradicije inženjerskih zanimanja u Bosni i zbog još uvijek jeftine radne snage. Već je uposlio 12 ljudi i očekuje da će taj broj narasti do 100 tokom narednih par godina. „Vidim pravi entuzijazam ovdje,“ zaključuje on, govoreći o optimizmu građana.

Teško je povjerovati da je ovo Bosna – zemlja o kojoj je svijet naučio po terminu „etničko čišćenje.“ Deceniju nakon što je završio brutalni rat, zemlja se napokon odvaja od divljih događanja.

[SLIKA]5[/SLIKA]
Razoreno Sarajevo

Nedavni izvještaj Svjetske banke mami investitore „pričom o uspjehu u post-konfliktnoj zemlji“. I ona, BiH, zaista izgleda tako. „Naša ekonomija nekada je bila u potpunosti u zavisnosti o međunarodnoj pomoći,“ kaže premijer Adnan Terzić za Newsweek. Ipak, ovih dana, kaže on optimistično, iako pomalo uštogljeno, znakovi ukazuju na “ozbiljnu održivost.“

[SLIKA]2[/SLIKA]
Premijer BiH, Adnan Terzić

GDP Bosne i Hercegovine utrostručio se u posljednjoj deceniji. Izvoz, uključujući čelik i drvnu građu, povećao se za 50 posto. Vlasti su uspješno privatizirale banke. Direktna strana ulaganja utrostručila su se od 1999. godine na 750 miliona eura u 2004. godini – i taj trend brzo raste dalje. Za razliku od susjednih Hrvatske i Srbije Bosna praktično nema vanjskog duga. Sa dva posto, inflacija je niža nego u Velikoj Britaniji. "Mislim da je dobar savjet za odbore kompanija da malo bolje pogledaju Bosnu i Hercegovinu,“ kaže Dirk Reinermann, direktor Svjetske banke za BiH.

No, teško da su nevolje Bosne okončane. U središnjim i jugoistočnim dijelovima zemlje, učenici muslimani su odvojeni od djece katolika u 52 škole (kada su upravitelji u jednom od takvih područja pokušali spojiti školsko dvorište, primili su toliko prijetećih telefonskih poziva da su odbacili taj plan). U RS-u, čiju populaciju 90 posto čine Srbi, šuška se o referendumu o neovisnosti. (S pregovorima UN-a koji se odvijaju u Beču o neovisnosti Kosova, to i nije tako bezazlena prijetnja). Čak i ispijanje piva može postati političko pitanje. U sjevernom i središnjem dijelu Viteza, narudžba bosanskog sarajevskog piva ili hrvatskog karlovačkog, ovisi o tome u kojem od pomenutih dijelova grada živite. Sa 20 posto populacije države, koja živi ispod crte siromaštva, oni u ruralnim područjima jedva preživljavaju. Trgovina drogom, organizirani kriminal i ilegalna sječa i prijevoz debala predstavljaju problem epidemioloških razmjera. Članstvo u NATO-u će ostati samo neispunjen san, sve dok ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji se možda kriju u RS-u, ne budu uhvaćeni.

Ipak, do kraja godine se očekuje da će Bosna potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao veliki korak ka priključenju Evopskoj uniji. U zadnjih deset godina, svaka strana je imala svoje vlastite sudove, carinske i poreske službe. Sada je kontrolu preuzela državna vlada. Prije tri godine, prema riječima jednog zapadnog diplomate, "Srbi bi vas dobro ismijali da ste im kazali da će služiti u integriranoj vojsci." Danas, upravo to i čine. U junu mjesecu, Bosna je, po prvi put u više od deset godina, dobila kontrolu nad svojim zračnim prostorom.

Posebno u Sarajevu možete vidjeti kako nacionalne grupe obnavljaju stare veze, možda ne na topao način, ali s ohrabrujućim međusobnim prihvatanjem. Mnogi Srbi koji su pobjegli iz glavnog grada tokom rata, vraćaju se u posjet. Skijaški obronci planine Igman postaju sve više kulturno izmiješani, kao i sarajevski kafići i koncertne dvorane. Početkom ovog ljeta, gomile ljudi su izašle kako bi slušali popularnu srbijansku turbo-folk pjevačicu, Jelenu Karleušu. Pravoslavni, katolički i muslimanski vjerski lideri redovno se sastaju i često zajedno obilaze gradove širom Bosne. "Ovo je postala mnogo više pragmatična i mnogo manje ideološki nacionalistička država nego što je to bila prije nekoliko godina," kaže novinar Allan Little, koautor "Smrti Jugoslavije".

[SLIKA]6[/SLIKA]
Sarajevo - skupltura Multireligijskog čovjeka

Slika je lošija izvan glavnog grada. Duž puta koji vodi od Sarajeva do Zenice ožiljci rata još uvijek su vidljivi: kosturi izgorjelih kuća, sela koja se čine mnogo praznija nego što bi trebala biti. Ipak, znaci napretka su i ovdje vidljivi. Velika većina ratom razorenih gradova i sela u Bosni je obnovljena. Prema brojkama kojima rapolaže vlada, 98 posto imovine koja je nezakonito bila prisvojena tokom borbi, vraćena je zakonitim vlasnicima ili njihovoj preživjeloj najbližoj rodbini. Nacionalna struktura u nekim mjestima je izmijenjena. Mnogi Srbi, Hrvati ili Muslimani prodali su svoje kuće u područjima u kojima bi se mogli osjećati nelagodno, i kupili kuće tamo gdje su u nacionalnoj većini. Ali, ostali su se vratili u mjesta iz kojih su istjerani, ako ništa, onda zbog toga što im je tamo dom.

Posjetite bošnjačko selo Ahmiće, pretvoreno u ruševine od strane hrvatskih snaga, u aprilu 1993. godine. Bijeli minaret lokalne džamije, srušen tokom masakra koji je oduzeo 118 života, ponovo je izgrađen. Iz visokotehnološke stereo linije ori se poziv na molitvu pet puta dnevno.

[SLIKA]8[/SLIKA]
Srušena džamija u Ahmićima

Druga džamija, uzbrdo od otvorenog košarkaškog igrališta, je u izgradnji. Njen unutrašnji kostur izgrađen od cigle služi kao sastajalište za djevojčice u predpubertetskoj dobi nedjeljom uveče, koje nose moderne marame na glavi i flertuju s dječacima.

[SLIKA]9[/SLIKA]
Novoizgrađeni krst u Ahmićima

Duž vijugavih, borovima oivičenih, puteva u RS-u, s rijetko kojim saobraćajnim znakom, i to samo na ćirilici ispisanim, naziru se minareti i katolički križevi kako se uzdižu u daljini.

Ako ijedno mjesto može posvjedočiti o tome koliko daleko je Bosna stigla, onda je to njen sjeverni grad Brčko, smješten posve blizu srbijanskoj i hrvatskoj granici. Ovaj izuzetno problematičan komad teritorije bio je "most" koji je povezivao zapadne krajeve RS-a sa istokom uže Srbije. Sve do danas, područjem Brčkog se upravlja odvojeno od ostalih bosanskih entiteta, pod nadzorom američkog supervizora kojeg je postavio UN.

[SLIKA]3[/SLIKA]
Brčko

Ova regija je iskusila neke od najintenzivnijih borbi u ratu, kao i neke od najžešćih nacionalnih mržnji. Ipak, bivša kasarna je pretvorena u travnati četverougao sastavljen od vladinih zgrada, okrečenih svijetlim bojama. Građani su, zajedno, krenuli naprijed. Za razliku od većine ostatka države, škole u Brčkom su izmiješane nacionalne strukture. Tako je i u policiji i u Skupštini Distrikta. "Većina ljudi ovdje željela je ponovo živjeti u multinacionalnom društvu, tako da smo se svi naporno borili kako bi Brčko uspjelo," kaže Ivan Krndelj, hrvatski zamjenik predsjedavajućeg Skupštine.

Lako možete vidjeti kako se u Žitoprometu, firmi za preradu hrane koja upošljava nacionalno izmiješano osoblje u dvije smjene, peče 10 000 štruca kruha i raznih peciva dnevno. U uredu, kojim se širi miris kroasana, Bošnjak Bahrija Agić, direktor, kaže kako je bio iznenađen time kako su ljudi brzo počeli ponovo zajedno raditi. "U početku, otišla su dva radnika koja su kazala da nisu mogli raditi za rukovodioca muslimana", izjavio je za Newsweek. "Ali, takve tenzije, jednostavno, više ne postoje".

Sve češće se na taj način može opisivati atmosfera širom Bosne. Britanski brigadir, Nigel Alwyn-Foster, zamjenik zapovjednika 6.200 vojnika, pripadnika snaga Evropske unije, koja je preuzela mandat od NATO-a 2004. godine, opisuje svoju operativnu zonu kao "mirnu i stabilnu." Vojno-režimska atmosfera, koja je vladala u godinama neposredno nakon rata, je nestala. Baze su zatvorene, i mnogi pripadnici snaga EUFOR-a žive u unajmljenim lokalnim stanovima, među ljudima.

[SLIKA]10[/SLIKA]
EUFOR trupe

U razlistalom Bihaću, na zapadu države, kanadski desetar Tom Robinson, već treći put boravi u Bosni. Zapanjen je koliko se grad promijenio. "Bihać je 1996. godine bio grad duhova," kaže on, prolazeći pored nove multiplex kino-dvorane gdje se prikazuju najnoviji holivudski hitovi. "Moja služba ovdje se pretvorila iz one kada sam bio kao roditelj koji kaže svom djetetu ‘ne, to ne možeš’ u onu u kojoj sam postao stariji brat koji stoji po strani i daje savjete kad se to zatraži od njega". Grad, koji je nekad bio izložen žestokoj vatri, sada ima trendovski novi šoping centar, s buticima poput Stefanela. Njegov granični prijelaz s Hrvatskom je moderan kompleks opremljen zadnjom carinskom tehnologijom Evropske unije.

To je metafora. Očito je da se Bosna priprema za članstvo u Evropskoj uniji. Najnoviji Visoki predstavnik u državi, njemački diplomat, Christian Schwarz-Schilling, nedavno je objavio kako će biti i posljednji. Idućeg ljeta, napušta poziciju bosanskog, de facto, šefa države, i postaje tek "Predstavnik EU " u Bosni, pozicija na kojoj će, u suštini, pratiti napredovanje Bosne ka pridruženju Evropi, a time će se puna odgovornost za državne poslove vratiti centralnoj bosanskoj vladi. "Ovo je ozbiljna izmjena na političkom dnevnom redu," kaže Schwarz-Schilling.

[SLIKA]7[/SLIKA]
Visoki predstavnik za BiH

Ima i drugih znakova političke zrelosti. U aprilu, državni Parlament, inače nacionalno podijeljen, odbacio je ustavne reforme kojima bi se ojačala centralna vlast. Dobra vijest je da je ova mjera odbačena zbog samo dva glasa. Prema riječima visoko pozicioniranog službenika NATO snaga u Bosni, američkog brigadnog generala Louisa Webera, i sama činjenica da su političke stranke sjele za isti stol u pokušaju pronalaženja koncenzusa znači mnogo. "Sa kojeg god aspekta da pogledate Bosnu, od vojnog do socijalnog i političkog, zemlja ide u pozitivnom smjeru".

Možda je najvažnije spomenuti način na koji se Bošnjaci, Hrvati i Srbi polako suočavaju s prošlošću. U proljeće ove godine, sarajevski film "Grbavica" je osvojio najprestižniju nagradu na Filmskom festivalu u Berlinu. Ovaj film u režiji Jasmile Žbanić govori o Bosanki koju su silovali srpski vojnici i koja je prisiljena objasniti svojoj kćerki kako je začeta. Film je pomogao u donošenju zakonodavstva po pitanjima naknada i zdravstvene zaštite za civilne žrtve rata.

[SLIKA]11[/SLIKA]
Jasmila Žbanić

Piratske kopije se masovno prodaju u Banjoj Luci, glavnom gradu Republike Srpske. U junu mjesecu, nakon dojave mještana srpskog sela Šerovići o obliznjoj masovnoj grobnici u kojoj se nalaze ostaci 35 muškaraca, najvjerovatnije muslimanske nacionalnosti, ubijenih u zloglasnom masakru u Srebrenici, organi iz oba entiteta rade zajedno na rješavanju zločina.

[SLIKA]4[/SLIKA]
Masovna grobinica sa područja Srebrenice

Još ne tako davno, ovako nešto se ne bi dešavalo, tvrdi tuzlanski tužilac Emir Ibrahimović, dok gleda patologe kako otkopavaju ostatke tijela i odjeće iz vlažnog tla. "Zadnjih dana, svjedoci smo brojnih primjera saradnje".

Biljana Josić, moderno obučena prevoditeljica srpske nacionalnosti, zaposlena u Evropskim snagama, sjedi u kafiću u Banjoj Luci. "Volim ovu zemlju", kaže ona. "Treba vremena za promjene ali idemo prema tome". U Sarajevu, Elvir Čaušević se zaustavlja ispred "Hacijende", meksičkog bara u kojem trešti evropska pop muzika. "Gledaj, transformišemo se u tržišnu ekonomiju, istovremeno se bavimo zaostavštinom užasnog rata i učimo da budemo neovisna država". Bosna poentira trojku i danas postaje jednim drugačijim modelom za Evropu i svijet.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: