{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nevladine organizacije iznevjerile bosanske žrtve rata

S
11.1.2012. u 20:50
0
45
Nevladine organizacije iznevjerile bosanske žrtve rata
0
Adila Tiro ima 92 godine i živi potpuno sama u malom selu u blizini Rogatice, u istočnoj Bosni. Bez ikakvih primanja, ona svakog mjeseca jedva uspijeva sastaviti kraj s krajem. Ona je jedna od mnogih žrtava rata. Brojne nevladine organizacije osnovane su kako bi pomagale ljudima kao što je Adila, a pomažu li? Gdje završava taj novac?
Adila Tiro (Foto: IWPR)
Adila Tiro (Foto: IWPR)

Adila nosi smeđu maramu na glavi i hoda pomoću dva štapa koji joj ujedno služe i da otjera pse lutalice iz svog dvorišta.

"Tražim od Boga svaku noć da me neko nađe mrtvu", kaže tiho, pletući čarapu u svojoj maloj, pretrpanoj kuhinji koju grije peć na drva.

Snage bosanskih Srba zauzele su Rogaticu na početku rata u Bosni i Hercegovini. Adili je bilo 75 godina kada su je uhapsili i odveli u logor Kula u blizini Sarajeva. Oslobođena je 1995. godine, nakon što je šest mjeseci provela u zatočeništvu.

Njena skromna kuća popravljena je 2002. godine, donacijom koju je dobila od razvojne organizacije World Vision. Iste te godine vratila se kući.

Tu nije bio kraj njenim mukama. Iako je žrtva rata, Adila Tiro ne prima nikakvu pomoć ni od jedne od brojnih organizacija za pomoć žrtvama rata koje postoje u BiH.

"Nikad niko nije došao ni da vidi imam li šta jesti", kaže ona.

Mnoge žrtve rata širom BiH su u sličnoj situaciji. Žive u ekstremnom siromaštvu i danas, 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat.

Mnogo je onih kojima je i dalje potrebna pomoć, uprkos činjenici da su brojne nevladine organizacije osnovane upravo zato da bi se pomoglo onima koji su propatili tokom rata. Neki stručnjaci smatraju da nevladine organizacije, koje primaju novac sa više nivoa vlasti u državi, uglavnom ne uspijevaju pružiti nikakvu dugoročnu pomoć onima kojima je ona najpotrebnija.

Problem je djelimično i u tome to što je nevladin sektor jednako politički i etnički podijeljen, kao i sama Bosna i Hercegovina. Povrh toga, novinarka IWPR-a otkrila je da je određeni broj nevladinih organizacija pod istragom zbog sumnje o zloupotrebi novčanih sredstava.

Kompleksna struktura finansiranja

Istraživanje koje su proveli Fondacija za socijalno uključivanje i Centar za promociju civilnog društva pokazalo je da je u 2010. godini nevladin sektor u BiH od vladajućih struktura dobio ukupno 114 miliona konvertibilnih maraka.

Ranka Ninković Papić (Foto: IWPR)
Ranka Ninković Papić (Foto: IWPR)

Veći dio tih sredstava, približno 75 miliona konvertibilnih maraka, dobile su nevladine organizacije u Federaciji BiH, entitetu sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom. Nevladine organizacije u drugom entitetu, Republici Srpskoj, dobile su 34 miliona, dok su one u Distriktu Brčko dobile približno tri miliona maraka.

Ovi iznosi podijeljeni su između organizacija koje se bave raznim aktivnostima, ali stručnjaci kažu da su organizacije za pomoć žrtvama rata dobile najveći dio državnog novca.

"Kada govorimo o novčanim izdvajanjima na svim nivoima vlasti, dolazimo do iznosa od 114 miliona KM, što je za ovako siromašnu zemlju puno. To ne znači da ijedno od tih udruženja dobija milione maraka, ali dobije nekoliko hiljada, što im je dovoljno za operativne troškove i osnovne potrebe. Bojim se da oni kojima je taj novac namijenjen, tj. članovi ovih organizacija i udruženja, nemaju previše koristi od toga", kazala je Ranka Ninković Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje.
Složena struktura BiH samo dodatno komplicira situaciju, jer nevladine organizacije dobijaju novac od raznih nivoa vlasti, od kantonalnog i entitetskog, do državnog, najčešće bez ikakve koordinacije između njih.

Iz budžeta Vlade Federacije BiH najviše novca dobijaju takozvana "temeljna udruženja", tj. ratni vojni invalidi, demobilizirani borci, porodice šehida i poginulih boraca. Godišnje se samo za ova udruženja u prosjeku izdvoji oko 16 miliona konvertibilnih maraka, a taj novac dolazi sa svih nivoa vlasti u Federaciji BiH.

U Republici Srpskoj, pak, entitetska vlada je glavni finansijer nevladinih organizacija i samo tri NVO-a primaju najveći dio tog novca. Boračka organizacija prima između 400.000 i 430.000 konvertibilnih maraka godišnje, Savez logoraša je 2010. godine dobio 40 hiljada konvertibilnih maraka, a Organizacija zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a 70.000 maraka.

Najveći problem u upravljanju sredstvima nevladinih organizacija predstavlja neusklađenost zakonskog okvira.

Ograničena finansijska kontrola

Transparentnost mehanizma finansiranja je veoma upitna. Sudeći prema pomenutom istraživanju, manje od 20 posto sredstava dodjeljuje se putem javnih poziva, dok se više od 40 posto dodjeljuje nevladinim organizacijama na osnovu interne odluke lokalnih vlasti. Rezultat toga je veoma netransparentan proces, kojim se neke nevladine organizacije favoriziraju u odnosu na druge.

Mnogi donatori s kojima je u toku istraživanja razgovarano tvrde da oni od korisnika donacija traže finansijske i narativne izvještaje. Ipak, njih pet posto to ne zahtijeva, što omogućava nevladinim organizacijama da novac troše po svojoj volji.

"Nevladine organizacije imaju zakonsku obavezu da nas obavijeste na koji način troše ta sredstva, ali ministarstvo nema posebno tijelo koje bi moglo provjeriti da li su ti izvještaji istiniti", kazao je ministar za pitanja boraca i invalida u Vladi FBiH Zukan Helez.

Policija istražuje navodne zloupotrebe

U policiji FBiH Su istakli da na njihovu adresu pristiže sve više zahtjeva za provjeru aktivnosti nevladinih organizacija. Takve zahtjeve često podnose članovi udruženja žrtava rata koji su nezadovoljni načinom na koji se sredstva dodjeljuju i troše.

Zulfer Dervišević (Foto: IWPR)
Zulfer Dervišević (Foto: IWPR)

IWPR je kontaktirao i policiju u Republici Srpskoj da provjeri da li i oni primaju slične prijave, ali nije bilo odgovora.

Zulfer Dervišević, glavni inspektor Finansijske policije Federacije BiH, rekao je za IWPR da je nepravilno i neopravdano trošenje novca unutar nevladinog sektora ogroman problem.

"Prema mojim saznanjima, nijedno udruženje ne troši budžetski novac na transparentan način, i kod svih njih, a provjeravali smo mnoge, uočili smo nepravilnosti u načinu poslovanja", kazao je Dervišević.

Ugovaranje radova između nevladine organizacije i nekog izvođača također je često izvor finansijskih malverzacija, uključujući i izdavanje lažnih faktura.

IWPR je saznao za niz slučajeva navodne pronevjere koji sada čine osnovu za zvanične tužbe u Federaciji BiH. Dva od tih predmeta tiču se navoda da su visokopozicionirani službenici boračkih udruženja dizali sredstva sa bankovnih računa svojih organizacija, a da nisu opravdali njihovu upotrebu.

Slabi efekti rada NVO

Oni kojima je pomoć namijenjena često dobivaju samo mali dio novca koji vlada dodjeljuje nevladinim organizacijama. Međutim, brojni stručnjaci, ali i same žrtve, smatraju da, bez obzira na značajne donacije koje primaju, ove nevladine organizacije ne rade mnogo na unapređenju statusa žrtava, niti u dovoljnoj mjeri vrše pritisak na vlasti kako bi se usvojili zakoni koji bi olakšali život njihovim članovima.

Rifet Dizdarević, bivši borac Armije RBiH, rekao je za IWRP da za praznike dobije paket s osnovnim namirnicama od nevladinih organizacija. Ostatak vremena, kaže, "ne znaju ni gdje živim, i ne zanima ih".

Đorđo Rogić je rat proveo u Vojsci Republike Srpske. Danas živi u Banjoj Luci, u velikoj neimaštini. Rogić, kojem je dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj, s porodicom živi od invalidnine koju prima od države.

Politička manipulacija

I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, političko favoriziranje je način na koji strukture vlasti na svim nivoima biraju i finansiraju nevladine organizacije koje okupljaju bivše borce, ratne vojne invalide i porodice poginulih vojnika.

Ovaj problem je možda najvidljiviji u Republici Srpskoj, gdje svega tri udruženja dobijaju najveći dio sredstava koja izdvaja entitetska vlada. Sva tri ova udruženja odbacuju tvrdnje da je njihovo finansiranje uslovljeno obavezama prema određenim političkim strankama.

Rifet Dizdarević (Foto: IWPR)
Rifet Dizdarević (Foto: IWPR)

Politički utjecaj u Federaciji BiH dolazi s više strana nego u Republici Srpskoj, jer je struktura finansiranja kompleksnija i postoji širi spektar političkih stranaka.

Ali i nevladine organizacije u Federaciji negiraju bilo kakvu povezanost sa nekom političkom strankom.

Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH, kaže da političkih manipulacija u udruženjima žrtava u BiH ima, ali tvrdi da je njegovo udruženje imuno na političke utjecaje.

Bakira Hasečić, predsjednica udruženja Žene žrtve rata, tvrdi da njom i njenim udruženjem ne može niko manipulirati, naročito ne političari.

"Nikada nijedna stranka nije ni pokušala da nam da neka finansijska sredstva. Nisu nam dali čak ni papir za printanje", tvrdi ona. "Što se tiče političkih stranaka, moram reći da nam je Haris Silajdžić ponekad dao nekoliko hiljada maraka, ali nijedan političar ni stranka ne mogu utjecati na našu borbu za pravdu."

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: