{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno

S
2.6.2010. u 19:59
0
6
Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno
0
Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno
Wolfgang Hopken (Foto: Deutsche Welle)
Balkan na zapadu važi kao sinonim za korupciju, zloupotrebu moći i populizam. Fenomen korupcije u zemljama Balkana je izraz skepse građana prema javnim institucijama, ukorijenjene u svijest još od osmanlijskog carstva.
"Skepsa i distanca ljudi prema državi, te nepovjerenje u državne institucije, u zemljama Balkana je prisutno u cijeloj novijoj istoriji. Ukorijenjeno je tokom osmanlijske vladavine, utemeljeno za vrijeme autoritativnih sistema u međuratnom periodu i komunizmu, a nije otklonjeno ni tokom tranzicije posljednjih godina", tvrdi balkanolog i profesor sa njemačkog univerziteta u Lajpcigu Wolfgang Hopken, objavio je Deutsche Welle.

Zemlje jugoistočne Evrope su nakon pada komunizma prihvatile zapadne norme i sprovele niz reformi, ali te reforme u praksi nisu dale očekivane rezultate. Brojne reforme su rezultirale slomom dosadašnjih nacionalnih običaja i tradicije, što je iznova poljuljalo povjerenje građana u državne institucije, objasnio je profesor Hopken.

”Najbanalniji primjer je Bugarska. Oduševljenje Bugara za prijem u članstvo Evropske unije je brzo splasnulo, čim su Bugari morali da uvedu porez na rakiju koju su sami pravili. Institucionalne promjene i mentalitet ljudi je u rasponu, ali ni to nije tipično balkanski. Istorija pokazuje da se mentaliteti svugdje u svijetu sporije mijenjaju od institucija”, kazao je Hopker.

Povezivanje elita

Ni brojne nevladine organizacije koje su u jugoistočnoj Evropi otvarane nakon pada komunističko-socijalističkog režima nisu ostvarile željeni efekat. Ovaj američki demokratski model koji je trebalo da izliječi dosadašnje rane, prilagodio se vladajućim prilikama u zemljama Balkana, pa ih građani danas posmatraju kao mjesta na kojima se povezuju određene elite, kao mašine za brzo bogaćenje, a često i mjesto za prodaju određenih usluga, ocjena je profesora Hopkena.

”Političke, institucionalne i socijalne promjene su dugoročan proces. Zapad treba imati strpljenja i ne bi trebao upućivati kritike da demokratije u zemljama Balkana izgledaju drugačije u odnosu na one koje kod njih vladaju. Država i njene institucije moraju vratiti povjerenje građana i to je proces koji se ne može ograničiti na 10 ili 15 godina”, naglasio je njemački profesor.

I Nijemci postaju sve manje zainteresovani za politiku

Politička apatija i bijeg iz organizovanih društvenih institucija, kao što su sindikati, nije samo tipičan za zemlje Balkana. Ovaj trend posljednjih godina sve je prisutniji i u srednjoevropskim zemljama, kao što je i sama Njemačka. Trend je generalno isti, ali se razlikuju uzroci za sve slabiji lični politički i društveni angažman ljudi, komentar je profesora Hopkena.

”Ljudi na Balkanu su mnogo više suočeni sa neposrednim, egzistencijalnim problemima u odnosu na stanovnike Zapadne Evrope. Borba za svakodnevno preživljavanje im ne ostavlja mnogo vremena i prostora za politički angažman. A kada pogledate procenat izlaska naših građana na izbore, mislim da Balkan i ne zaostaje mnogo za nama”, zaključio je Hopken, prenosi Deutsche Welle.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: