Komisija okončala rad
0

Nema saglasnosti o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva

FENA
Privremena komisija za pripremu Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine večeras je okončala rad bez konkretnih rezultata, jer nije uspjela usaglasiti prijedlog zakona koji će uputiti Predstavničkom domu na razmatranje. Članovi komisije danas su se izjašnjavali pojedinačno o svim predloženim rješenjima, ali nisu uspjeli postići dogovor o nekoliko odranije spornih pitanja.

Komisija će Predstavničkom domu dostaviti Izvještaj da nije postigla saglasnost o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine te navesti zašto nisu došli do rješenja.

Članica Komisije Milica Marković (SNSD) je nakon sjednice kazala novinarima da komisija nije uspjela doći do prijedloga zakona koji bi bio kandidiran u parlamentarnoj proceduri i koji bi bio predmetom rasprave u Predstavničkom domu. Po njenim riječima, ostalo je nekoliko članova koji su sporni.

„Što se tiče pozicije SNSD-a, i da je utvrđen u definitivnoj varijanti, SNSD ne bi mogao podržati taj prijedlog zakona zato što su izglasani određeni članovi koji su za nas vrlo sporni. Dakle, član 5. u kome je trebalo da bude određeno šta čini ukupan broj popisanih stanovnika i šta čini osnovu etničke strukture države, član koji je usvojen nema tu definiciju. Ostalo je otvoreno, odnosno prepušteno je da nekad neko utvrdi šta čini etničku strukturu BiH“, kazala je Marković.

Dodala je da je za SNSD neprihvatljiv i član 42. u kome se kaže da će primjena podataka odnosno rezultata popisa biti primjenjivana od trenutka punopravnog članstva BiH u EU.

„To je za na nas potpuno neprihvatljivo iz razloga što znamo da je to termin koji je vrlo rastegljiv i da to može potrajati ko zna koliko. Već čujemo određene konstatacije da bi BiH mogla ući u 2020. godine u EU“, kazala je Marković.

Sporno pitanje o kojem članovi komisije nisu mogli postići dogovor je i mjesto unosa, obrade i kontrole popisnica.

Marković je optužila predsjedavajućeg komisije Branka Dokića (PDP) da je uradio neke stvari koje su nedopustive s aspekta RS-a „da je glasao s poslanicima iz bošnjačkih i hrvatskih partija za neka rješenja koja su na štetu RS-a“.

Član komisije Martin Raguž (HDZ 1990) je kazao da su ostala dva sporna pitanja.

„To je članak 6. koji definira šta će se sve popisivati. Iako smo bili dogovorili da ćemo prihvatiti mogućnost izjašnjavanja po etničkoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti, odnosno određenju, što je imanentno karakteru BiH, ali na dragovoljnoj osnovi, danas ponovo nije bilo suglasnosti o tome“, kazao je Raguž.

Druga stvar je, po njegovim riječima, mjesto unosa podataka i obrade podataka, što, kako je kazao, misli da apsolutno nisu razlozi zbog kojih će BiH, kako sada stvari stoje, biti jedina zemlja koja neće dogodine imati popis.

„Ja se s tim apsolutno ne mogu složiti. Mislim da smo jako blizu. Mislim da nas samo nedostatak političke hrabrosti i vizije sada drži u ovoj pat-poziciji“, kazao je Raguž

Član komisije Halid Genjac (SDA) također smatra da su razlozi nepostizanja dogovora dva sporna pitanja.

„Jedno pitanje je od početka izrade zakona o popisu u BiH, to su etno-kulturne značajke. One kao, što je poznato, nisu obavezujuće i preporuke su da se to pitanje uvrštava u popis ukoliko se postigne politička saglasnost u državi o kojoj se radi“, kazao je Genjac.

Po njegovim riječima, doprinos SDA tom političkom dijalogu i pokušaju kompromisa je bio „prihvatamo etno-kulturne značajke da se popisuju, ali da se popiše i dijaspora, odnosno izbjegla i raseljena lica, i da uđu u etničku strukturu na osnovu koje će se izračunavati u teritorijalnim jedinicama etnička struktura“.

„Etnička struktura u svakoj teritorijalnoj jedinici u BiH je izuzetno važna. Smatrali smo da nema nikakvih problema da se to uradi, ali da to bude što je moguće korektnija i poštenija slika, da se ne isključe oni koji su mimo svoje volje protjerani, a znamo razmjere toga u BiH“, kazao je Genjac.