Najviše rasprave izazvala su pitanja koja se odnose na to da li u popis uključiti etno-kulturološke karakteristike te pitanje izračunavanja etničke strukture teritorijalnih jedinica.
Članovi komisije iz SNSD-a i SDA tokom rasprave su iznijeli različite stavove koje nije bilo moguće približiti, pa je dogovoreno da kolegij komisije zajedno s direktorom Agencije za statistiku BiH još jednom razmotri sva predložena rješenja, a da se komisija ponovno sastane sutra u toku pauze sjednice Predstavničkog doma državnog parlamenta.
Članica komisije Milica Marković je kazala da je stav SNSD-a jasan te da postoje dvije jedine moguće varijante iza kojih ova stranka može da stane. Prva varijanta je prijedlog zakona Vijeća ministara koji potpuno podržavaju i za koji su glasali kada je bio u parlamentarnoj proceduri, ali tada nije usvojen.
"Alternativa tome jeste modifikovani prijedlog koji je dostavljen, uz amandman koji sam danas predočila komisiji, a on se odnosi na etničku strukturu, izračunavanje etničke strukture države nakon popisa stanovništva“, kazala je Marković novinarima nakon sjednice.
Po njenim riječima, za SNSD je jedino moguće da se etnička struktura države, odnosno svake teritorijalne jedinice, izračunava na osnovu broja popisanog rezidentnog stanovništva, dakle državljana koji stalno žive u BiH, a to znači bez dijaspore, bez onih koji su odsutni više od 12 mjeseci iz BiH.
Član komisije Halid Genjac (SDA) je kazao da su nesporne nužnost, važnost i koristi od popisa stanovništva. Pitanje je da li će taj popis uključivati izjašnjenje o etničkoj pripadnosti koje je u BiH izuzetno važno i osjetljivo.
“Popis samo prisutnog stanovništva i etnička struktura općine, kantona, entiteta, države na osnovu prisutnog stanovništva znači popisom legalizirati posljedice etničkog čišćenja. Iz tog razloga mi smo predložili jedan kompromis da se popisom za ovu vrstu potrebe, dakle za etničku strukturu teritorijalnih jedinica, obuhvati i dijaspora, dakle izbjegla i raseljena lica“, kazao je Genjac.
Jer, dodao je, izračunavati etničku strukturu općine samo na osnovu onih koji su tu i ne imajući u vidu one koji su, protivno svojoj volji, napustili općinu prebivališta bilo bi popisom legaliziranje posljedica etničkog čišćenja.
„Dakle, moguć je i etnički popis, ali da etnička struktura svake teritorijalne jedinice u sebi sadrži stanovništvo koje je prisutno i stanovništvo koje u toj općini ima prebivalište, a odsutno je protivno svojoj volji, dakle izbjeglice i značajan dio dijaspore. To je rješenje i to je kompromis koji smo ponudili u ovom dijelu politički osjetljivog sadržaja popisa“, kazao je Genjac.
"Između suprotstavljenih stavova da se unese etničko izjašnjavanje i da se isključi etničko izjašnjavanje, SDA je ponudila kompromis, da se unese etničko izjašnjavanje, ali da u etničkoj strukturi sudjeluju i oni koji su prognani i protjerani. Suočavajući se s realnošću, s amandmanima koji kategorično odbijaju da etničku strukturu čine i oni koji su prognani, s izričitim zahtjevom iz RS-a da etničku strukturu teritorijalne jedinice čine samo oni koji su tamo trenutno prisutni, ne vidim da možemo dodatni kompromis učiniti mi. Ukoliko s druge strane bude nekog dodatnog napora za politički sporazum moguće je dobiti zakon. Mi ne možemo napraviti novi korak, jer smo maksimalan korak u kompromisu napravili“, kazao je Genjac.
Član komisije Velimir Jukić je kazao da se zalaže za popis koji će biti realan, objektivan, uvažavajući činjenice da značajan dio stanovnika BiH, ne svojom voljom, ne živi u BiH.
Član komisije Momčilo Novaković je tokom rasprave kazao da bi komisija trebala završiti rad ističući da je gotovo siguran da članovi komisije neće doći do teksta zakona.
"Stranke koje imaju kapacitet da u parlamentu usvoje zakon ne pokušavaju u dovoljnoj mjeri da se usaglase i to je suštinski problem rada komisije“, smatra Novaković.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
