Dodao je da su od direktnih šteta koje nastaju za vrijeme samog potresa često veće one indirektne koje nastaju poslije, poput požara, klizanja terena i cunamija.
"Ciljevi pravilnog projektovanja objekata su prvenstveno zaštita ljudskih života, te ograničenje šteta i osiguranje da kritična postrojenja ostanu u funkciji. Osnovni principi za pravilno projektovanje objekata izloženih potresu su konstruktivna jednostavnost s logičnim slijedom prenosa opterećenja, te razmaci između zgrada", naglasio je Hrasnica.
Podsjetio je da se mi nalazimo u seizmički aktivnom području jugoistočne Evrope i da se potresi poput onih u Zenici realno mogu očekivati.
"Potpuno je netačno da se danas gradi lošije nego prije 30-ak godina, jer su danas tehnološke mogućnosti gradnje puno naprednije što je vidljivo i na novim objektima kod nas. Ukoliko se ispoštuju sve preporuke struke, od projektovanja, revizije, građenja i nadzora nad građenjem, ne bi trebalo biti nikakve bojazni u slučaju potresa kakvi su bili ovdje u prošlosti i kakvi se mogu očekivati opet", pojasnio je Hrasnica.
Potcrtao je da su u takvim situacijama moguća napuknuća zidova, jer se objekti ne projektuju da izdrže velike potrese bez imalo oštećenja, što bi bilo neracionalno i s funkcionalnog i s ekonomskog aspekta, već projektanti, za najjače predviđene potrese na nekom području, svjesno ostavljaju mogućnost pojave oštećenja čak i na nosivoj konstrukciji ali da ne dođe do rušenja.