{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Neki "pobjegli s časa", Šarović imao pune ruke posla

27.2.2013. u 13:35
51
19
Neki "pobjegli s časa", Šarović imao pune ruke posla
51
Zastupnici Zastupničkog doma Parlametarne skupštine BiH i delegti Doma naroda na današnjoj posebnoj zajedničkoj sjednici tražili su od Vijeća ministara odgovore na brojna pitanja vezana za državnu imovinu, izgradnju hidroelektrana na Drini, izvoz bh. proizvoda u Hrvatsku nakon što ta zemlja postane dio EU... Bilo je i pitanja vezanih za proces deminiranja u našoj zemlji, priliv stranih investicija te brojnih drugih.
Delegati i zastupnici su postavili ukupno 36 pitanja iz različitih resora. Tako je između ostalih Krstan Simić zatražio informaciju o površini BiH koja je još uvijek pod minama. Kako je kazao, čini se da je ovo pitanje na margini, te je tražio odgovor da li je došlo do zastoja u procesu deminiranja zbog nedovoljnog rada. Odgovor je dao ministar Sredoje Nović, koji je kazao da je trenutna površina teritorije za koju se sumnja da je pod minama 1.263 kvadratna kilometra, odnosno 2,5 posto ukupne površine države. Ministar je kazao da se pretpostavlja da je na tom području oko 120.000 mina. Nović je kazao da je prema strategiji koja predviđa rješavanje ovog problema do 2019. rečeno da treba izdvojiti 140 miliona KM, ali da novac nije izdvajan.

Na pitanje Halida Genjca hoće li BiH omogućiti svojim proizvođačima da neometano izvoze milijeko, meso i prerađevine od mesa u Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU te šta Vijeće ministara planira uraditi i šta je do sada uradilo, ministar Mirko Šarović je kazao kako BiH znatno kasni, ali da je dobar dio posla urađen prošle godine. Ocijenio je kako su stvorene ključne pretpostavke da proizvođači osiguraju dokaze da su njihovi proizvodi u skladu za propisima tržišta EU. Kada se radi o izvozu mlijeka, jaja i mesa ministar je dodao da je odgovornost na entitetima i kantonima, ali da je Brisel spreman pomoći u ispunjavanju zahtjeva koji se stavljaju pred BiH i proizvođače iz naše zemlje.

"Kada su u pitanju laboratoriji, oni nisu uvjet za izvoz. Možemo koristiti i one iz susjedstva, ali to znači da bi naša proizvodnja time gubila na vremenu. Srećom, sada ćemo moći akreditovati sve labolatorije u BiH", dodao je Šarović.

Zastupnik Šemsudin Mehmedović se interesirao za to kakav je trend stranih investicija u našu zemlju te istaknuo kako su one prema raspoloživim podacima u padu. Ministar Šarović, koji je danas odgovarao na najviše pitanja, je kazao da su investicije u nadležnosti entiteta, ali da Ministarstvo samo bilježi njihov ulazak u BiH. Između ostalog, ministar je kazao da je investicijska klima slaba te da se nažalost ne može govoriti ni o tome da će se poboljšati. Razloga za to je mnogo, a neki od njih su politička nestabilnost, nedostatak investicijske politike, složena struktura vlasti...

Šarović je istakao da je trend investiranja u BiH izuzetno loš, pogotovo nakon 2008. godine.

Podsjećajući da koncesiono pravo, kada je u pitanju rijeka Drina, ima država BiH, zastupnik Šefik Džaferović je tražio objašnjenje o aktivnostima koje na toj rijeci provodi RS. Ponovo je odgovorio Šarović. Kazao je kako Vijeće ministara BiH nije bilo u toku sa aktivnostima za davanje koncesije RS-a stranim investitorima za izgradnju hidrocentrale na području gornjeg toka Drine. Šarović je kazao kako se rijeka Drina u svom gornjem dijelu nalazi u potpunosti u entitetu RS te da taj entitet ima koncesiono pravo. Džaferović je, citirajući zakon, kazao kako je to u potpunosti nadležnost Vijeća ministara, Komisije za koncesije BiH i Parlamentarne skupštine, a ne entiteta RS, kako Šarović tvrdi. Kada je u pitanju srednji tok Drine, ministar je kazao da su od RS-a zaprimili izjavu o kojoj treba odlučiti Vijeće ministara BiH, a koja bi eventualno omogućila uključivanje BiH u ovo partnerstvo u kojem su sada Italija, Srbija i Crna Gora.

Mimo ovih, zastupnici su postavili još niz pitanja, kao što su ona o državnoj imovini i načinu na koji će biti provedena odluka Ustavnog suda. Brojna pitanja, a ni odgovori, većinu zastupnika i delegata očito nisu zanimali pa su izlazili iz sale i vraćali se. Data je pauza od deset minuta, a potom i od sat vremena, nakon što se s prve pauze veći broj zastupnika i delegata nije vratio u salu. Budući da je Šarović danas najviše odgovarao na pitanja, pa i na ona koja su bila upućena predsjedavajućem Vijeća ministara Vjekostavu Bevandi, predsjedavajući Zastupničkog doma Božo Ljubić je u šali predložio da mu se uveća plaća i za obavljanje poslova Bevandinog glasnogovornika. Budući da zastupnici očito nisu previše zainteresirani za današnju sjednicu, vodeći se Ljubićevom logikom, trebalo bi predložiti da se zastupnicima koji "bježe s časa" smanje plaće.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: