Kathryne Bomberger
0

Neizvjesna sudbina ICMP-a nakon 2010-te

SRNA
Direktorica Međunarodne komisije za nestala lica Ketrin Bomberger izjavila je da Komisija, za čiji rad tvrdi da je stručan, nepristrasan i transparentan, nema garanciju da će nakon 2010. godine imati dovoljno sredstava da nastavi sa radom.

"BiH i zapadni Balkan međunarodnim donatorima više ne igraju važnu ulogu kao ranije, tako da je i naša mogućnost prikupljanja sredstava od donatora sve manja", rekla je Bombergerova u intervju Srni, konstatujući da je i globalna finansijska kriza uticala na otežano obezbjeđivanje sredstava.

Podsjećajući da se na Kosovu još traga za 2 000 ljudi, u Hrvatskoj za 2 500, a u BiH broj ljudi čija sudbina još nije poznata kreće se od između 8 000 i 10 000, Bombergerova je istakla da proces traženja nestalih samu BiH ne košta ništa zahvaljujući donacijama koje prikuplja ICMP.

"Zemljama koje doniraju sredstva moramo opravdati sve što potrošimo, a da bi dobili novac, moramo pokazati i koliko je proces traženja nestalih važan", rekla je Bombergerova, najavljujući da će zbog nedavnih izjava na račun rada Komisije biti "pozvano spoljno tijelo za evaluaciju kako bi bilo sigurno da je sve što se dešava u Komisiji transparentno".

Prema njenim riječima, potpuno je ispod časti ICMP-a da pokušava da odgovori na optužbe koje je na račun transparentnosti i stručnosti rada ove komisije nedavno izrekao Jasmin Odobašić, nekadašnji načelnik Komisije za nestala lica Federacije BiH i zastupnik porodice Palić u komisiji koju je Vlada Republike Srpske formirala kako bi se utvrdila istina o sudbini Avde Palića.

Odobašić je nakon identifikacije Palićevih ostataka, osam godina poslije ekshumacije, optužio ICMP da odugovlači sa identifikacijama i da je poluprivatna organizacija koja zapošljava kadrove sumnjivog kvaliteta.

"Optužbe koje nam upućuju porodice nestalih su ono na šta moramo odgovoriti, njima dugujemo odgovor, jer boli ako oni ne vjeruju ili optužuju", rekla je Bombegerova i kao primjer navela optužbe, za koje kaže da dolaze od manjeg broja ljudi iz RS, da ICMP neće da identifikuje nestale Srbe.

Ona je dodala da su pokušali da razgovaraju sa njima, da im objasne da to nije tako i šta se stvarno događa, ali, tvrdi Bombergerova, oni kažu da će vjerovati u ono u šta žele da vjeruju.

"Mi to veoma ozbiljno shvatamo, jer je nama bitan naš kredibilitet u cijelom ovom procesu. Ovakve optužbe bole, ali najviše bole članove porodica nestalih, oni su zbunjeni, ne znaju kome da vjeruju", istakla je Bombergerova.

Navodeći da je primjenom DNK metode od 2001. godine u BiH identifikovano 12 600 nestalih, Bombergerova je rekla da je ICMP ponosan na svoj sistem DNK laboratorija u Banjaluci, Sarajevu i Tuzli.

"ICMP danas ima sistem koji funkicioniše na globalnom nivou i kada čitam zahtjeve za domaće laboratorije u BiH, ne vidim svrhu. Mi smo se trudili i bili smo od velike pomoći BiH", rekla je Bombergerova ocijenivši da bi tako nešto možda imalo smisla u Iraku, gdje je riječ o cifri od 250 000 do milion nestalih.

Sama identifikacija pomoću DNK metode, kaže ona, najlakši je dio procesa nestalih, dok je teži dio podstaći ljude koji imaju informacije gdje se nalaze tijela nestalih da te informacije i kažu.

Saradnju sa organizacijama porodica nestalih Bombergerova naziva "posebnom".

"Postoje neslaganja, ali i poslije žučnih rasprava znam da ćemo ponovo sjesti zajedno i razmijeniti mišljenja", kaže Bombergerova.

Ona smatra da vlasti BiH ne vide dobre stvari, poput toga da je u BiH ukupno pronađeno 20 000 nestalih, 12 600 DNK metodom i oko 8 000 prije početka njene primjene, što je, kako kaže, značajan uspjeh.

Bombergerova je najavila da će na sastanku sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Nikolom Špirićem u utorak, 1. septembra, za članove Upravnog odbora Instituta za nestala lica predložiti tri člana koji su i do sada obavljali taj posao.

Govoreći o 30. avgustu, Međunarodnom danu nestalih, Bombergerova je rekla da zemlje širom svijeta treba da ozbiljno shvate problem nestalih, jer on ostavlja duboke rane u društvu.

Ona je pozvala vlasti BiH da pokažu saosjećanje sa žrtvama, bez obzira na njihovu nacionalnu, religijsku ili političku pripadnost.

Prema procjenama ICMP-a, u BiH je ukupno nestalo oko 30 000 ljudi, a do sada je identifikovano njih oko 20 000.

Sjedište ICMP-a je u Sarajevu, a Komisija svoje kancelarije ima i u Bogoti i Bagdadu.

ICMP pomaže u otkrivanju nestalih na zapadnom Balkanu, prostoru Bliskog istoka, Latinske Amerike i jugoistočne Azije.