Ured za reviziju BiH sačinio je Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi "Kontrola zračnog saobraćaja BiH" u kojem se navodi da je sistem kontrole zračnog prometa neefikasan zbog čega BiH trpi značajne posljedice te su izašli s podatkom da se radi o izgubljenih 70 miliona KM zbog kašnjenja preuzimanja kontrole bh. neba.
Takav izvještaj Ureda razmatrao je Predstavnički dom PSBiH koji je naložio Komisiji za saobraćaj i komunikacije da organizira javno saslušanje predstavnika odgovornih institucija što je danas i učinjeno.
Novaković je izrazio zabrinutost načinom na koji funkcioniraju institucije, nesaradnjom između institucija, nedovoljnom efikasnošću pojedinih institucija i činjenicom da na čelu nekih institucija vršioci dužnosti sjede pet do šest godina, a rezultat svega toga je neostvareni prihodi veći od 70 miliona KM za zadnje tri godine.
"Ne mogu se oteti utisku da Vijeće ministara snosi najveću odgovornost u ovom dijelu i zbog nedovoljne koordinacije, a bojim se i različitih političkih uticaja u Vijeću. Na današnjem saslušanju svi su pokušavali da sa sebe skinu odgovornost, nisu optuživali druge, a odgovornost je ostala da lebdi", stava je Novaković.
Generalni direktor BHDCA Đorđe Ratkovica ipak se ne osjeća odgovornim za navode revizije, dok je v.d. direktora BHANSA-e Marin Raspudić odbacio navode Ureda za reviziju da postoje gubici od 70 miliona KM.
Raspudić je podsjetio da je BiH uspostavljanjem ove agencije preuzela kontrolu nad zračnim prostorom do 10.000 metara visine te je kazao da BiH nije izgubila 70 miliona KM i da ima šansu da preuzimanjem druge faze ostvari još veći prihod pružanjem usluga u zračnoj plovidbi.
Budući da je nekoliko članova Komisije postavilo pitanje dugogodišnjeg statusa vršioca dužnosti odgovornih ljudi u BHANSA-i, predsjedavajući Vijeća BHANSA-e Omer Kulić je kazao da je dobijao zahtjeve od određenih političkih struktura i izvršenih organa za postavljenja, ali u Vijeću je bilo polarizacije i nije bila moguća izmjena ljudi.
"Rukovodili smo se time da se zamijene dva rukovodeća čovjeka, ali nismo uspjeli. No to nije jedina nepravilnost. Najgora stvar je zapošljavanje. Ova uprava opstaje na tome da bi zaposlila nečije rođake i djecu, rade pola godine po ugovoru o djelu, a onda se raspiše konkurs u kojem je uvjet za zapošljavanje radno iskustvo od šest mjeseci", ističe Kulić.
Istakao je da u Vijeću Agencije nemaju instrumente da upravu natjeraju da nešto uradi ako čelni ljudi to ne žele, iznoseći podatak da Vijeće nije uspjelo dobiti ni spisak zaposlenih sa stručnom spremom i mjestima na koja su zaposleni te je dodao da je stvarna šteta za BiH oko 20 do 25 miliona KM za kašnjenje u preuzimanju kontrole nad svojim nebom.
"Svi milioni o kojima govorimo završavaju u BHANSA-i i samo se tu mogu utrošiti za nabavku opreme i zapošljavanje", naglasio je Kulić smatrajući da Tužilaštvo BiH ima posla u BHANSA-i, ali i da je školovanje kontrolora leta izuzetno skupo plaćeno jer su se s tri miliona KM mogli školovati piloti.
Javnom saslušanju prisustvovao je i vazduhoplovni stručnjak Rifat Tirak koji je novinarima kazao da je BiH imala uvjete davno da preuzme svoj zračni prostor dodajući da BiH jednu trećinu svog neba ne kontrolira ni do 10.000 metara, a taj podatak potvrdio je i Kulić naglašavajući da se radi o dijelu neba iznad Bihaća.
Tirak kaže da između 1.000 do 1.100 letjelica preleti BiH dnevno, procjena je da u prosjeku po jednoj letjelici prelet košta 300 KM. Kada se to pomnoži s 356 dana u godini dolazi se do zaključka, tvrdi Tirak, da BiH gubi oko 100 miliona KM godišnje.
Nakon što je Komisija provela salušanje na sljedećoj sjednici će biti usvojeni zaključci te će Komisija sačiniti izvještaj koji će proslijediti Predstavničkom domu PSBiH.
Ured za reviziju u svom izvještaju je dao preporuke za koje smatra da mogu biti u kratkom roku implementirane te je najavljeno da će i pratiti implementaciju datih preporuka.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
