{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Neće biti novog rata u BiH"

S
6.11.2009. u 12:20
0
42
"Neće biti novog rata u BiH"
0
"Neće biti novog rata u BiH"
Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com
U sjeni priča o šemama u kojima se bošnjački i srpski politički vođe dovode u vezu sa kriminalom, ratnim zločincima i brojnim nezakonitim radnjama čime političari i mediji proteklih dana zabavljaju bh. javnost, sa visokim predstavnikom za BiH i specijalnim predstavnikom EU Valentinom Inzkom razgovarali smo o budućnosti BiH, mogućim ishodima Butmirskih pregovora, mogućnosti novog rata, nacionalističkoj retorici bh. političara kojom uspješno skreću pažnju sa životnih problema i svog nerada, mogućnostima BiH da napreduje te o tome zbog čega je doček koji je za ratnog zločinca Biljanu Plavšić organizirao premijer RS Milorad Dodik neprimjeren i neprihvatljiv te kako "stvara utisak da zvanična politika RS podupire politiku genocida i etničkog čišćenja iz devedesetih".
Već godinama se ponavlja floskula da je 'ostvaren značajan napredak' u brojnim oblastima, ali je činjenica da BiH još nije daleko odmakla u nekim ključnim pitanjima vezanim za približavanje Evropi. Kada će prema Vašem mišljenju ova zemlja zaista ostvariti značajan pomak ka evroatlantskim integracijama u pravom smislu te riječi?

Nije nikakva tajna da je došlo do zastoja u reformama u posljednje tri godine. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU nije dovelo do velikih promjena u ponašanju među političarima, kako se nadalo, što bi ubrzalo evroatlantsku integraciju Bosne i Hercegovine.

Umjesto toga, EU i međunarodna zajednica, posebno SAD, još jednom su oni koji osiguravaju napredak. I sve dok politički lideri samo deklarativno daju obećanja oko integracije u EU, neće doći do bilo kakvih promjena kako u standardu života običnih građana tako i brzini kojom se zemlja kreće prema EU. Ponekad imam osjećaj da među političkim liderima ne postoji iskrena politička volja da se naprave reforme koje bi pokrenule zemlju na njezinom putu prema EU.

Političari su previše okrenuti nekoj osobnoj, etničkoj i neki put nacionalističkoj agendi. Drugi problem je funkcioniranje BiH kao sistema koji nije dovoljno funkcionalan. Odlučivanje u BiH ide presporo i previše je blokada na državnom nivou da bi se mogao napraviti neki bitan i brz napredak u evropskim integracijama.

Imajući u vidu da je samo BiH, kao cjelina, partner u procesu pregovora sa Evropskom unijom, trebaju nam ustavne reforme koje bi napravile BiH funkcionalnijom i približile je EU. Zato se moraju političari u BiH truditi da dođe do dogovora u okviru Butmirskog procesa.

Da bi se došlo do tranzicije iz OHR-a u EUSR potrebno je ispuniti famoznih pet ciljeva i dva uslova koji se u posljednje vrijeme toliko pominju da su skoro svi i zaboravili o čemu se radi. Nedavno ste istakli da se u ovom trenutku ne možemo pohvaliti napretkom u vezi sa pitanjima državne i vojne imovine te Brčkog. U kojoj su fazi pomenuta pitanja?

Ima i dobrih i loših strana u vezi sa tim pitanjima. Postignut je napredak. Na primjer, usvajanjem Amandmana 1 na Ustav BiH, koji je čvrsto postavio Distrikt Brčko u Ustav BiH, napravljen je značajan korak ka potpunom izvršavanju Konačne arbitražne odluke o Brčkom. Međutim, situacija je manje obećavajuća po pitanjima zahtjeva koji se tiču državne i vojne imovine.

Domaći političari se nisu mogli dogovoriti čak ni oko tehničkih elemenata i stoga se međunarodna zajednica morala uključiti u proces stvaranja popisa državne imovine. Moram reći da je Federacija BiH konstruktivna u tom procesu, što, na žalost, ne mogu reći za Republiku Srpsku. Ja se ipak nadam da će nam na kraju i RS omogućiti pristup do podataka o imovini.

Ako se to dogodi, onda će popis biti gotov do narednog sastanka Vijeća za implementaciju mira. Kad imamo popis, onda su opet na redu domaći političari koji se trebaju dogovoriti o raspodjeli imovine. Nalazimo se u nekoj vrsti paradoksalne situacije: Republika Srpska, koja se najglasnije zalaže za tranziciju iz OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU, najmanje je kooperativna na terenu i time ne pridonosi bržoj tranziciji.

Još je nešto bitno što se tiče samog zatvaranja OHR-a jer mi se čini da su mnogi u BiH zaboravili o čemu se tu radi. Cilj međunarodne zajednice je da osigura da Bosna i Hercegovina bude mirna i održiva, demokratska zemlja na putu ka integraciji u evroatlantske institucije.

Jedna od prekretnica na tom putu je zatvaranje OHR-a te tranzicija u prisustvo predvođeno Evropskom unijom što odražava put zemlje prema EU. Zatvaranje OHR-a nije cilj sam po sebi, već pokazatelj da je zemlja došla u fazu svog razvoja kada može ići dalje bez Ureda visokog predstavnika.

Ima li nešto čime se možemo pohvaliti?

Mnogo toga. Bogatstvo resursa BiH se može takmičiti samo sa njenim ljudskim potencijalima. Mnogo zemalja bi voljelo da imaju potencijale koje Bosna i Hercegovina ima u smislu hidro-potencijala, šumarstva, turizma i poljoprivrede te obučene i obrazovane radne snage koja može maksimalizirati ove prirodne resurse.

Ljudi se moraju sjetiti da je Evropska unija uputila BiH nedvosmislen signal da će BiH biti primljena u EU – mnogo zemalja naporno radi da bi steklo takvo priznanje.

"GRAĐANI IMAJU ODGOVORNOST I SNAGU DA PROMIJENE STVARI"

U novembru je naredna sjednica PIC-a i već je evidentno da do tada teško može doći do 'značajnijeg pomaka' u ispunjenju ciljeva i uslova što znači da će se na tranziciju OHR-a još dugo čekati. Vjerujete li da ćete doista biti posljednji visoki predstavnik ili već vidite nekog ko bi Vas mogao naslijediti?

Još ima vremena do 18. novembra, datuma narednog sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Ove sedmice stručnjaci iz SAD-a i EU se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu da nastave razgovore oko procesa koji je počeo u Butmiru. Taj proces je od ključnog značaja za BiH.

Zemlja i njeni građani dobijaju strukture koje će Bosni i Hercegovini dati mehanizme koji su joj potrebni da bi se razgovaralo o njenom članstvu u NATO-u i EU. Nadam se da politički lideri i njihove stranke ovo vide na pravi način: kao najbolju mogućnost koja je pružena u zadnje vrijeme te da će je iskoristiti.

Svim visokim predstavnicima spočitavano je da ne koriste dovoljno Bonska ovlaštenja, pa tako i Vama. Kako tumačite to što građani BiH uvijek očekuju da se pojavi visoki predstavnik sa Bonskim ovlaštenjima, dok oni svaki put na izborima biraju iste ljude koje očekuju da vi poslije kaznite?

Tačno ste pojasnili situaciju u BiH vezanu za upotrebu bonskih ovlasti. Političari svih vrsta u BiH su danas izgradili svoje stavove oko bonskih ovlasti. S jedne strane postoji zahtjev za njihovim većem korištenjem – drakonske kazne koje treba provesti visoki predstavnik. S druge strane predstavljaju se kao sinonim svega što je pogrešno u vezi sa BiH i kao glavna kočnica demokratskog i evropskog razvoja BiH. Imam svoj mandat i instrumente.

Građani BiH moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kada glasaju kao što je preuzimaju političari i međunarodna zajednica. Od kada sam stigao u BiH pokušavam javno pojasniti da građani isto imaju odgovornost i snagu da promijene stvari u BiH glasanjem na izborima. Neka se prije glasanja zapitaju prave stvari: koja politika će meni i mojoj djeci obezbijediti posao, dobre škole, puteve, zdravstveni sustav i tako dalje. Neka ne vjeruju nacionalističkoj retorici jer Bosni i Hercegovini i ljudima u ovoj zemlji nije donijela ništa dobro.

Želim naravno da kažem da se odgovornost za budućnost zemlje treba pomaknuti od međunarodne zajednice ka političarima i javnosti Bosne i Hercegovine. Treba napraviti korak od Daytona ka Briselu, od doba OHR-a do Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije.

Carl Bildt je nakon posljednjeg sastanka u Butmiru kazao kako se retorika bh. političara u sali na pregovorima znatno razlikuje od onoga što kasnije izjavljuju u medijima obraćajući se biračima. U kolikoj mjeri se vi susrećete sa tom pojavom i da li bi se to moglo spriječiti otvaranjem narednih sastanaka za javnost?

Uvijek postoji razlika između onoga što političari kažu iza zatvorenih vrata i što kažu javno – na kraju političari moraju da postupe u skladu sa željama svog izbornog tijela. U ovoj fazi odluka o tome koji pristup izabrati: sastanke otvorene ili zatvorene za javnost mora biti donijeta na osnovu toga ‘koji pristup će vjerovatnije donijeti uspjeh pregovorima’?

Ako će održavanje razgovora iza zatvorenih vrata vjerovatnije rezultirati dogovorom - onda neka bude tako. Međunarodna zajednica je i dalje angažirana sa političkim liderima kako bi osigurala da ne bude moguć loš kompromis.

Političari u BiH konstantno, a posebno kako se bliže izbori, koriste zapaljivu retoriku koja se bazira na ratu i nacionalnim podjelama, dok skoro niko od njih ne spominje budućnost niti načine na koje BiH može izaći iz trenutne situacije. Kako ih u tome spriječiti i koliko je to opasno?

Neće biti novog rata u BiH. Budite sigurni da smo svi naučili lekciju u devedesetima. Politička stabilnost je nešto drugo. Izlaz iz sadašnje stagnacije nije nalik izmišljanju tople vode. Proces pridruživanja EU utvrđuje mjere koje vode ka većem prosperitetu. Napredak ćemo vidjeti tek kada bosanskohercegovački političari odluče da krenu tim putem.

"DOČEK BILJANE PLAVŠIĆ JE NEPRIMJEREN I NEPRIHVATLJIV POTEZ"

Kako komentirate činjenicu da je Milorad Dodik, premijer Republike Srpske koja je dio BiH, od budžetskih sredstava platio prevoz, a potom i lično dočekao osobu koja je osuđena za najstrašnije ratne zločine?

Takvi potezi nosioca najviših političkih funkcija su neprimjereni, neprihvatljivi i nisu u skladu sa temeljnim vrijednostima na kojima počiva Evropska unija i moderni svijet. Mogu reći da su štetni jer ne pridonose dobrom razumijevanju među narodima u Bosni i Hercegovini i u njenim entitetima.

Mislim isto tako da najviše štete Republici Srpskoj, jer se stvara utisak da se sadašnja zvanična politika u Republici Srpskoj nimalo ne razlikuje, već podupire politiku genocida i etničkog čišćenja iz devedesetih.

To je katastrofalan signal koji ni najveći prijatelji tog entiteta ne mogu prihvatiti. Indikativno je, međutim, da nijedan predstavnik Srbije nije prisustvovao dolasku Biljane Plavšić iz zatvora.

Sulejman Tihić nakon sastanka Vijeća ministara Evropske unije je kazao kako se boji da će se EU povući iz butmirskog procesa. Koliko je ta opcija realna?

Evropska unija i SAD su započele dijalog između bosanskohercegovačkih političara koji ima široku potporu u međunarodnoj zajednici. U taj proces je investirano puno političkog kapitala i ja vidim snažnu želju u međunarodnoj zajednici da se dođe do dogovora o ustavnim promjenama koje bi napravile BiH funkcionalnijom, jeftinijom i koje bi omogućile da se BiH približi EU i NATO-u. Mislim da se trebamo više brinuti da se iz Butmirskog procesa ne povuku neke političke stranke, a ne međunarodna zajednica.

Nakon obje runde pregovora u Butmiru niste djelovali nimalo sretni. Vjerujete li u uspjeh Butmirskog procesa, ili se bojite da bi mogao proći poput Prudskog procesa koji se više i ne pominje?

Započeti proces predstavlja jedinstven trenutak koji puno obećava. Ukoliko stranke postignu dogovor, to će omogućiti brže kretanje na putu evropskih i evroatlantskih integracija – pozicioniranje BiH na putu ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji – uz sve prednosti koje to članstvo donosi. Međutim, ukoliko lideri političkih stranaka ne uspiju postići dogovor, Bosna i Hercegovina će u najmanju ruku stagnirati, a građani BiH će osjetiti negativne efekte loše ekonomije i pogoršane političke klime u kojoj će daljnji napredak postajati sve teži.

Kazali ste nedavno kako je ova zemlja siromašna, iako ima sve preduslove da ne bude. Vjerujete li da će njeni građani shvatiti da je budućnost u ekonomiji i saradnji?

Vjerujem da građani ove zemlje to shvataju. Osvrnite se oko sebe, ljudi vode poslove, održavaju kontakte i partnerske odnose bez obzira na svoju etničku pripadnost ili nacionalnost. Politički lideri bi vas mogli uvjeriti da su ekonomija i poslovanje pitanja od sekundarnog značaja i da su manje važni od najnovije velike krize koju su kreirali za medije. Ali, nije to tako, prije obratno.

"NEKA SE BH. POLITIČARI PRIHVATE POSLA"

Na primjeru biometrijskih pasoša pokazano je da zaista u slučaju postojanja političke volje pitanja koja se u jednom momentu čine neriješivim u drugom momentu su već riješena. Vjerujete li da se slično može desiti i sa ostalim koracima vezanim za liberalizaciju viznog režima?

Da, a ja već dosta dugo lobiram za ukidanje viznog režima. Kada ljudi ne mogu ići izvan Bosne i Hercegovine ne vide šta je sve moguće imati u modernoj Evropi – standarde koje u drugim mjestima ljudi prihvataju zdravo za gotovo. Samo onda kada ljudi to vide u drugim zemljama mogu i ovdje tražiti isto.

Slažete i se sa Olli Rehnom koji je nedavno kazao kako bi BiH mogla biti na 'bijeloj Schengen listi' sredinom 2010.?

Da, potpuno se slažem. Ali samo pod uvjetom da ispuni sve zadaće koje je pred nju postavila Evropska unija Ova priča je jednostavna, a ispunjavanje zadataka moguće.

Kako očekujete da će, ako ikad do njega dođe, funkcionirati EUSR?

Ja obavljam dvostruku funkciju: istovremeno sam i visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU. Osoblje EUSR-a je već na terenu. Činjenica da OHR može biti zatvoren će biti pokazatelj da je BiH spremna za drugačiju orijentaciju – orijentaciju ka EU. Komesar za proširenje, Olli Rehn, je rekao da bi u toj fazi BiH bila smatrana kredibilnim kandidatom za sticanje kandidatskog statusa.

Delegacija EU, s tehničke strane, i EUSR, s političke strane, tijesno bi sarađivali sa institucijama ove zemlje kako bi BiH realizirala reforme potrebne za proces pridruživanja EU. Tokom svake etape na ovom putu EU bi osigurala tehničku i finansijsku pomoć za razvoj. To je dobro utabana staza koja je centralnoj Evropi već donijela dosta koristi.

Kad vidite BiH u EU?

Kada BiH bude spremna za to. Na političarima u ovoj zemlji je da BiH dovedu do članstva u Evropskoj uniji. Neka se prihvate posla da BiH može dobiti status kandidata i početi s pregovorima za članstvo. Ja bih želio da to bude što prije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: