{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nebojša Radmanović govorio na ekonomskom forumu

F
21.11.2008. u 13:09
0
0
Nebojša Radmanović govorio na ekonomskom forumu
0
Nebojša Radmanović govorio na ekonomskom forumu
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović obratio se danas učesnicima Regionalnog ekonomskog foruma jugoistočne Evrope "Konkurenti i partneri na putu ka Evropskoj uniji", koji se jučer i danas održava u Ohridu.
Radmanović je ocijenio da je BiH u 13 godina ostvarila značajan oporavak i ekonomski napredak. Snažna investiciona aktivnost, finansirana dijelom donacijama međunarodne zajednice, doprinijela je visokoj poslijeratnoj stopi realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.

Naveo je da ohrabruje činjenica da je ekonomski rast nastavljen i nakon smanjenja strane pomoći. Od 2002. do 2007. godine ekonomski rast je u prosjeku iznosio 5,2 posto na godišnjem nivou, što BiH izjednačava s ostalim državama bivše Jugoslavije.

Uprkos tome, dodao je, BiH je u zaostajanju za svojim susjedima u visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. Razlozi za to, u velikoj mjeri, leže u proteklim ratnim dešavanjima, koja su ostavila teške posljedice na njenu privredu i stanovništvo.

On je mišljenja da je BiH bila uspješna u postizanju makroekonomske stabilnosti. Domaća valuta, konvertibilna marka, stabilna je uz stalni rast deviznih rezervi. Fiskalna budžetska ravnoteža je uspostavljena, zahvaljujući uspješnim poreznim reformama, posebno uvođenjem poreza na dodanu vrijednost. Fiskalna disciplina je pooštrena uspostavljanjem trezorskog poslovanja i Službe za reviziju javnog sektora.

Za njega, dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti i visoki vanjskotrgovinski deficit predstavljaju glavne prepreke ekonomskom rastu i razvoju BiH. Posljedica je to niske konkurentnosti bh. privrede.

"Svjesni smo da se do konkurentne privrede ne može doći samo stvaranjem stabilnog makroekonomskog okruženja. Potrebno je i izgraditi efikasne institucije, ovladati savremenim tehnologijama, razvijati korporativno upravljanje, ulagati u istraživanje i razvoj, te izgraditi adekvatan nivo ekonomskih sloboda i preduzetničkih kapaciteta", kazao je Radmanović.

Putnu infrastrukturu BiH ocjenjuje kočnicom za veći obim vanjskotrgovinske suradnje s okruženjem i svijetom. Zbog toga vlade entiteta ulažu velike napore da putem koncesija i vlastitih sredstava poprave stanje u tom području.

"Ovom prigodom izražavam našu spremnost da putem zajedničkih projekata izgradimo ključne regionalne putne pravce, koji bi doprinijeli bržem razvoju cjelokupne regije", istaknuo je.

Govoreći o budućnosti, Radmanović ključni izazov za BiH i njen ekonomski razvoj vidi u iskorištenosti elektroenergetskog potencijala te izgradnji novih kapaciteta za proizvodnju električne energije, kako bi se dugoročno riješio problem rastućih potreba u snabdijevanju električnom energijom u zemlji i povećao obim izvoza unutar regionalnog tržišta.

Smatra da ohrabruje činjenica što vlada veliki interes stranih investitora za ulaganje u elektroenergetski sektor. To predstavlja izazov i za zemlje regije da putem zajedničkih poduhvata pristupe izgradnji energetskih kapaciteta. Bosna i Hercegovina je otvorena za takav oblik saradnje, poručio je.

"Pred nama su godine velike neizvjesnosti, izazvane svjetskom finansijskom krizom. Sasvim je sigurno da ekonomska kriza neće zaobići ovu regiju. Nema sumnje da će međunarodna finansijska kriza indirektno uticati na zemlje cijele regije i smanjiti njene izglede za nastavak visokih stopa ekonomskog rasta iz prethodnih godina", upozorio je Radmanović.



Kada je riječ o BiH smatra da se može očekivati reflekcija krize na nekoliko ključnih segmenata. Bankarski krediti će biti skuplji, što će smanjiti obim investicija i likvidnost u privredi, obim ukupne tražnje robe i usluga i usporiti ekonomski rast. Postoji i opravdan strah od smanjenja priliva direktnih stranih investicija. Recesija, koja će vjerovatno zahvatiti Evropu i regiju, nepovoljno će djelovati na izvoz. Također je očekivati smanjenje vrijednosti doznaka od bh. dijaspore, pogotovu ako dio njih zbog recesije ostane bez posla.

I dalja privatizacija državnog kapitala u preduzećima će biti usporena jer je trenutno nepovoljno vrijeme za njegovu prodaju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH podsjeća da ekonomska kriza nameće potrebu zaštite socijalno ugroženih slojeva stanovništva, koji su najosjetljiviji na njene posljedice.

Stoga je neophodno ostvarivati produktivniju proizvodnju, manju potrošnju, veću štednju, više izvoziti, a manje uvoziti.

U konačnici obraćanja on je poručio da globalnu krizu trebamo rješavati zajedno s drugima, u mjeri u kojoj je to moguće, pritom ne zapostavljajući vlastite interese.

"Ne smijemo dozvoliti da, u realnosti u kojoj živimo, budemo kolateralna šteta svjetske finansijske krize. Globalna finansijska kriza zahtijeva globalne odgovore. Vrijeme je pokazalo da se ne može upravljati ekonomijom 21. vijeka s instrumentima 20. vijeka. Mnoga pravila igre na svjetskom finansijskom tržištu se moraju promijeniti da bi se svjetski finansijski sistem sačuvao od nepromišljenih poteza", zaključio je Radmanović.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: