Ovom prilikom upriličeno je i svojevrsno obilježavanje 160. godina Manifesta komunističke partije. Ovaj dokument se smatra značajnim političkim dokumentom u savremenoj znanstvenoj literaturi koji je promjerao granice slobode u vremenu u kojem je nastao.
Manifest komunističke partije Karla Marxa i Friedricha Engelsa predstavlja jedan od najradikalnijih emancipatorskih pamfleta koji su iz temelja promijenili samorazumijevanje čovjeka u svijetu.
Ta knjižica slobode korjenito je dekonstruirala postojeće društveno-političke institucije poentirajući nepokolebljivo da ako ljudski život uopće treba da ima smisla onda se ovaj jedino može naći u slobodi.
Šta uopće znači čitati tekst Manifesta komunističke partije danas? Ima li to ikakvog smisla od 1989., i neslavnog pada cijelog socijalističkog projekta? Da li se o ovom dokumentu može slobodno govoriti u savremenim demokratskim društvima? U kojoj mjeri je institucionalizacija sloboda i njihova nepregledna inflacija i profesionalizacija postala upravo mehanizmom prikrivanja njihovog strukturnog nedostatka? Institucionalizirani i politički korektni govor slobode zamijenio je onaj provokativni, vaninstitucionalni, radikalno demokratski i u krajnjem politički nekorektni koji je u sebi nosio naboj promjene. Da li je u demokratskom svijetu današnjice uopće legitiman govor radikalne demokratije, ili je radikalizam rezerviran još samo za nacional-šovinističke tvrdolinijaše i religijske fundamentaliste? Sve su ovo pitanja o kojima će tokom rada današnjeg skupa promišljati istraživači iz zemlje i regiona na naučnoj konferenciji .
Naučni skup radit će u tri panela: " Kriza emancipatorskog diskursa i ljudska prava","Izazovi neoliberalizma i radikalna demokratija" i " Pamflet kao rodno mjesto slobodarske imaginacije".
Rad skupa otvorili su prof. Nermina Mujagić, predsjednica UO Udruženja, prof. dr. Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu.
Kako je istakla Mujagić ljudska prava i slobode ponovo su na udaru."Jedino predrasude svijetom slobodno putuju, bez pasoša i viza", rekla je Mujagić istakvši da u tom kontekstu težinu imaju i Deklaracija o ljudskim pravima i Manifest komunističke partije.
Za dekana FPN-a Pejanovića ovaj skup predstavlja jedan od početka političke teoretske misli.
Uvodno izlaganje o temi "Da li je moguć radikalni reformizam i revolucija i reforma?" održao je prof. Gajo Sekulić.
