Sudionici skupa, održanog pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH) i u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Centra za razvoj lokalne i regionalne samouprave i Ekonomskog instituta Sarajevo, elaborirali su različite aspekte prekogranične saradnje zemalja jugoistočne Evrope u kontekstu približavanja konceptu i modelu koji su na snazi u zemljama Evropske unije (EU).
Posebna pažnja posvećena je pokušaju iznalaženja odgovora na pitanje mogu li evroregije (kao forma prekogranične regionalne saradnje) pomoći u profiliranju ovog područja kao ekonomski održive regije.
Akademik Boris Tihi smatra kako su dejtonskim granicama bezdušno presječene ranije ekonomski održive regije, te pokidane ekonomske veze (interakcije) između glavnih privrednih centara (gradova) u BiH.
Govoreći o temi "Ekonomska cijena postojeće regionalne podjele u BiH" Tihi je podsjetio da je BiH u okvirima ex-Jugoslavije u regionalnom pogledu bila dobro pozicionirana, te da je vlastiti prosperitet temeljila na izvozu.
Ilustrirao je to podacima za 1990. prema kojim je 57 posto bh. izvoza bilo orijentirano ka drugim republikama tadašnje SFRJ, a 22 posto izvan bivše države, pri čemu je BiH ostvarivala godišnji trgovinski suficit od pola milijarde dolara.
Obraćajući se sudionicima konferencije prof. dr. Mirko Pejanović ukazao je na historijsku genezu oblikovanja regija i mogućnosti uspostavljanja regionalne strukture BiH u postdejtonskom periodu, elaborirajući to pitanje kroz različite periode od srednjovjekovne Bosne, perioda Otomanske i Austrougarske imperije, te Kraljevine Jugoslavije i bivše SFRJ.
Prema njegovim riječima, u svim tim periodima održana je relativno stabilna regionalna struktura BiH koja se ranije temeljila na geografskim i komunikacijskim, a kasnije ekonomskim i razvojnim kriterijima, sve do 90-ih godina od kada počinje etnicizacija multietničkih prostora BiH - najprije kroz stvaranje srpskih autonomnih regija, a kasnije i putem projekta tzv. HR HB.
Pejanović navodi da neke naučne studije i radovi ukazuju na to da bi za BiH bilo optimalno postojanje četiri multieničke regije - sarajevske, tuzlanske, banjalučke i mostarske koje bi uz uvažavanje ekonomskih, geografskih i komunikacijskih kriterija bile oslonjene na bh. teritorijalnu, administrativnu i političku tradiciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta iz Kragujevca dr. Ilija Rosić usprotivio se "feudalnom pristupu" kada je u pitanju regionalno strukturiranje i prekogranična saradnja.
Dr. Rosić smatra da su ekonomski parametri jasni u pogledu uspostave ekonomski održivog regiona te da je zadatak države da razriješi odnos "sektorskog i regionalnog" da bi se stvorili optimalni uvjeti za razvoj i rast životnog standarda.
O evropskom iskustvu, fokusirajući se na evroregije i trendove evropske podrške prekograničnoj saradnji, govorio je prof. dr. Hugo Schaster (Francuska).
Istaknuo je značaj prekogranične saradnje na čemu zemlje EU posebno insistiraju od 90-ih godina kada je promoviran princip "Evropa bez granica".
Kako je rečeno, zemlje EU-a posvećene su razvoju prekogranične regionalne saradnje, o čemu svjedoče podaci o velikim izdvajanjima finansijskih sredstava namijenjenih u tu svrhu, te fondovi za razvoj manje razvijenih područja u sklopu programa Interreg 1., 2. i 3. i drugim, te Novog programa za susjedstvo.
Stoga bi , prema ocjeni sudionika konferencije, bilo dobro da zemlje regiona jugoistočne Evrope u pristupu pitanju
prekogranične regionalne saradnje polaze od u praksi već potvrđenih modela te vlastitog iskustva na tom planu.
Na temelju izlaganja (naučnih radova) sudionika konferencije bit će, kako je najavljeno, sačinjena posebna publikacija u kojoj će biti sadržani i radovi eminentnih naučnih djelatnika koji su iz određenih razloga bili spriječeni prisustvovati naučnom skupu u Sarajevu.
Međunarodna naučna konferencija "Prekogranične regije i jugoistočna Evropa" organizirana je uz potporu Fondacije "Friedrich Ebert", a u sklopu programa "Podrške projektima prekogranične saradnje 1996.-2007.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
