Unakrsno ispitujući Sejmenovića, tadašnjeg republičkog poslanika Stranke demokratske akcije (SDA) iz Prijedora, Karadžić je insistirao na tezi da je ta stranka polovinom 1991. godine formirala, a do izbijanja rata razvila Patriotsku ligu u 103 općine u BiH.
Sejmenović je uzvratio da ideja o Patriotskoj ligi “nikada nije zaživjela” i da tog pokreta u Prijedoru “nikada nije bilo”. U općini je postojala jedino legalna Teritorijalna odbrana (TO) koja se u skladu sa zakonom pripremala za odbranu stanovništva od srpskih snaga koje su ga okruživale.
Nasuprot optuženom, svjedok je izjavio da u Prijedoru nikada nisu postojali krizni i ratni štab SDA.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je, pored ostalog, za progon i genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općini Prijedor. Između ostalog, Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje međunarodnih pripadnika za taoce.
Na Karadžićevu tvrdnju da je lider SDA Alija Izetbegović, početkom aprila 1992. godine “naredio opću mobilizaciju”, a zatim i “napad na Srbe”, Sejmenović je odgovorio da “niko nije naredio napad na Srbe, nego odbranu od napada Jugoslavenske narodne armije (JNA)”.
“Teritorijalna odbrana u Kozarcu i općini Prijedor nije imala Srbe za neprijatelje, pogotovo ne srpski narod. Imala je samo strah od pokolja koji su se već dešavali u obližnjim općinama”, kazao je svjedok.
Sejmenovićevom iskazu da su Bošnjaci u logorima Omarska i Trnopolje bili prebijani, zlostavljani i ubijani, Karadžić se suprostavio tvrdnjom da svjedok “nije vidio nijedno ubistvo” o kojima je svjedočio.
“Nisam vidio, ali sam čuo pucnje i vidio čovjeka koji ih je zakopavao...Likvidirani su bili u blizini lokacije Bešlagića mlin, kod mostića, i tu ukopani. Gdje su ih poslije premještali – to ne znam”, rekao je Sejmenović.
Optuženi je na to rekao da su iskazi mnogih svjedoka optužbe isti - “da ste vidjeli, da su izveli nekog i čuli pucnje i da se taj nikada nije vratio”.
“Bio sam prisutan kada su prozivani neki zatočenici, čuo sam pucnje i nikad ih više nisam vidio...Možete imena njihova vidjeti na grobljima...I ja nisam svi svjedoci, nego samo jedan svjedok”, uzvratio je Sejmenović.
Za televizijske snimke mršavih zatočenika iza bodljikave žice u Trnopolju optuženi je sugerisao da su montirani i da su okruženi žicom bili strani novinari, a ne zatvoreni Bošnjaci.
Sejmenović je to odbacio, naglašavajući da su zatočenici bili smještani u prostor okružen žicom dok je on bio u logoru. Optuženi je svjedoka pitao i “kako to da on nije bio likvidiran”, s obzirom na njegovu tvrdnju da su srpske snage većinu ostalih zvaničnika SDA ubile i da je njegova majka čudom preživjela.
“Najveći broj likvidacija bio je u prvih 20 dana, kada je sprovedeno etničko čišćenje. Ja sam im kasno pao u ruke”, naglasio je svjedok.
Nastavak suđenja zakazan je za 31. oktobar, javio je BIRN.