Na dnevnom redu će biti 11 objekata, među kojima su i ambasada u Bruxellesu, sjedište misije Ujedinjenih naroda u Ženevi, ambasade u Stockholmu, Kopenhagenu i Varšavi, rezidencija i kuća u Varšavi, konzulat u Frankfurtu, stanovi u Rimu i Trstu, i zemljište u Kanberi.
Proces podjele ambasada i druge diplomatske imovine počeo je polovinom 2001. postizanjem Sporazuma o sukcesiji SFRJ i u okviru njega trebalo je podijeliti imovinu koja, kako se procjenjuje, vrijedi oko 260 miliona dolara.
Veći dio te imovine od 67 objekata, čija vrijednost, prema procjenama, iznosi oko 201 milion dolara, koncentriran je u Evropi, Sjevernoj i Srednjoj Americi, Japanu, Australiji i Novom Zelandu.
Prema aneksu B Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji je pripalo 39,5 posto imovine, Hrvatskoj 23,5 posto Bosni i Hercegovini 15 posto, Sloveniji 14, a Makedoniji 8 posto.
U prvom krugu, poslije postizanja Sporazuma o sukcesiji, podijeljeno je samo pet objekata.
Srbiji je tada pripala rezidencija u Parizu, dok su ambasade u Londonu, Parizu i Washingtonu pripale Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, a Generani konzulat u Parizu pripao je Makedoniji.
U međuvremenu je predloženo i da sedam od spomenutih 67 objekata bude određeno za prodaju, a da sredstva dobijena od prodaje budu podijeljena.
Riječ je o sjedištu misije u UN-u, za koju se, zbog svog položaja na njujorškoj Petoj aveniji, smatra da "nema cijenu", ambasadama i rezidencijama u Tokiju, Velingtonu i Bernu, te ambasadi u Bonu.
Prodaji ovih objekata pristupit će se u dogovoru s Ministarstvom finansija u Beogradu tek nakon konačne raspodjele svih objekata utvrđenih Sporazumom o sukcesiji, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu vanjskih poslova.
Prethodni sastanak Mješovitog komiteta održan je u Zagrebu krajem decembra 2006. kad je postignut dogovor o podjeli 44 objekta.
Podjela 11 objekata koji će sutra biti na dnevnom redu Mješovitog komiteta za Srbiju neće predstavljati i završetak procesa. Srbiji, kada ovaj proces bude završen, predstoje dogovori s Podgoricom o tome koji će objekti poslije razdruživanja državne zajednice Srbija i Crna Gora pripasti Crnoj Gori.
Ne treba zaboraviti ni imovinu bivše SFRJ u zemljama Afrike i Azije, koja zbog vanjskopopolitičke orijentacije te države također nije zanemarljiva.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
